Tezu da je Ćorić bio predan stvaranju etnički čistih hrvatskih prostora Herceg Bosne tužiteljstvo izvlači i iz publikacije "Tri godine vojne policije" u kojoj Ćorić piše da su čast i odanost hrvatskoj 'stvari' bili kriteriji za novačenje u vojnu policiju. "Koji bi musliman mogao ispuniti te kriterije?", pitao se tužitelj Douglas Stringer.
Ćorićevo sudjelovanje u udruženom zločinačkom pothvatu, po tužiteljima, proizlazi i iz Ćorićeva sudjelovanja na sastancima na visokoj razini u Herceg Bosni, a i u Zagrebu su ga smatrali predanim ostvarenju tadašnjih ciljeva politike bosanskih Hrvata.
"Ćorić je znatno pridonio udruženom zločinačkom pothvatu... imao je ogromnu moć u svojoj sferi - sferi vojne policije", kazao je tužitelj, dodajući da Ćorić nije osuđivao ni kažnjavao nezakonito ponašanje svojih potčinjenih prema Bošnjacima, primjerice njihovo protjerivanje iz stanova i zauzimanje tih stanova.
"Poput Praljka bio je toliko predan ideji Herceg Bosne da je bi spreman odobriti zločine", zaključio je tužitelj.
Bivši čelnici samoproglašene HR Herceg Bosne - premijer Jadranko Prlić, ministar obrane Bruno Stojić, zapovjednici HVO-a generali Slobodan Praljak i Milivoj Petković, zapovjednik vojne policije HVO-a Valentin Ćorić te šef komisije za razmjenu zarobljenika Berislav Pušić optuženi su za zločine protiv čovječnosti počinjene u okviru udruženog zločinačkog pothvata protiv Bošnjaka i drugih nehrvata na područjima BiH koje su htjeli pripojiti Hrvatskoj.
Iz činjenice da se Ćorića izvještava o Pušićevim zapovijedima o prebacivanju zarobljenika iz jednog zatvora, odnosno logora u drugi, tužitelj izvlači zaključak da se radilo o jedinstvenom zatvorskom sustavu u nadležnosti i Ćorića i Pušića iz kojeg su, primjerice, zarobljenici odvođeni na prisilni rad na bojišnicu.