"Upiranje prstom u Bobana nije nešto što će ih daleko odvesti", rekao je Scott objašnjavajući da je bivši predsjednik HZ Herceg Bosne bio samo jedan od članova udruženog zločinačkog pothvata te da su optuženi, koje tužiteljstvo također smješta u taj pothvat, suodgovorni za zločine.
Bivši čelnici HR Herceg Bosne - premijer Jadranko Prlić, ministar obrane Bruno Stojić, zapovjednici HVO-a generali Slobodan Praljak i Milivoj Petković, zapovjednik vojne policije HVO-a Valentin Ćorić te šef komisije za razmjenu zarobljenika Berislav Pušić optuženi su za zločine protiv čovječnosti počinjene u okviru udruženog zločinačkog pothvata protiv Bošnjaka i drugih nehrvata na područjima BiH koje su htjeli pripojiti Hrvatskoj.
Boban, čak i da je imao veliku moć, nije sam upravljao vladom Herceg Bosne i HVO-om, rekao je Scott. Vladom je upravljao Prlić, Uredom za obranu Stojić, poručio je. Boban nije zapovijedao ni glavnim stožerom HVO-a, to su radili generali Petković i Praljak, Boban nije upravljao ni vojnom policijom - to je radio Ćorić, nije upravljao ni komisijom za razmjenu zarobljenika - to je radio Pušić, nizao je Scott.
"Nema dokaza da je Boban bio praktični izvršitelj", kazao je Scott.
Pozivajući se na završne riječi tužitelja s nuernberškog suđenja nacistima da se na tom suđenju "ne poriče odgovornost ljudi koji su mrtvi ili nisu tu ali da njihova krivnja ne može osloboditi ove ovdje", Scott je poručio da Hitler nije bio jedini odgovoran za nacističke zločine.
Haški tužitelj napomenuo je i da su optuženi osim prebacivanja krivnje na Bobana "u nekim slučajevima upirali prstom i jedni u druge".
Tužitelji su u nastavku završnih riječi istaknuli da su generali Petković i Praljak sudjelovali u donošenju bitnih odluka te su imali ovlasti poduzimati mjere radi sprečavanja zločina i kažnjavanja počinitelja.
Navodeći kako je Petković poduzeo mjere koje su uključile i suspendiranje i uhićenje pripadnika HVO-a kad su napali jednog od zapovjednika HVO-a Scott je poručio da taj primjer pokazuje da "nije manjkalo sredstava ili mogućnosti nego volje i želje" da se kazne počinitelji zločina nad muslimanima.
Svoje ovlasti u tom smislu ni Praljak nikad nije pokušao iskoristiti, uključivši i u slučaju pokolja muslimanskog stanovništva u Stupnom Dolu, rekao je tužitelj Douglas Stringer. On je kazao kako je Praljkova obrana nastojala pokazati da Praljak tijekom rata u BiH nije imao ni potrebnih ovlasti ni saznanja o događajima.
"Dokazi naravno pokazuju suprotno - radilo se o jakom i karizmatičnom zapovjedniku i političaru", kazao je Stringer, dodajući da je Praljak bio vrlo utjecajna i moćna osoba, među ostalim, i savjetnik od povjerenja prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana.
Tužiteljske završne riječi nastavljaju se do kraja ovog tjedna a nakon toga završne riječi počinju iznositi branitelji optuženih Hrvata.