ZAGREB - Konferencija posvećena Daytonskom sporazumu i budućnosti BiH na kojoj će, između ostalih, sudjelovati bivši američki predsjednik Bill Clinton i najviši dužnosnici njegove administracije te hrvatski predsjednik Ivo Josipović i članovi predsjedništva BiH Bakir Izetbegović i Željko Komšić, održat će se u srijedu na Sveučilištu u New Yorku u organizaciji zaklade "Clinton Global Initiative". Konferencija pod nazivom "Amerika na raskrižju: Daytonski sporazum i početak diplomacije 21. stoljeća" imat će dva panela. Prvi panel, istog naziva kao i konferencija, bavit će se analitičkom procjenom toga što je donio Daytonski sporazum i koje je rezultate tada postigla američka vanjska politika, dok će drugi panel, pod nazivom "Petnaest godina kasnije: ohrabrivanje gospodarskog razvitka i integracija s Europom", biti posvećen budućnosti regije - njezinoj stabilnosti i prosperitetu. Među 400 sudionika, na konferenciji će sudjelovati i bivša američka državna tajnica Madeleine Albright, bivši američki veleposlasnik u RH Peter Galbraith, bivši vrhovni zapovjednik NATO-a za Europu Wesley Clark, nekadašnji savjetnik američkog predsjednika za nacionalnu sigurnost Sandy Berger i drugi američki diplomati koji su aktivno oblikovali američku politiku prema nekadašnjoj SFRJ i jugoistoku Europe. Kao moderatorica pojavit će se neizostavno lice s televizijskih ekrana iz 90-ih, ratna dopisnica CNN-a Christiane Amanpour. Sadašnja američka administracija na konferenciju šalje zamjenika državne tajnice Jamesa Steinberga, a od europskih dužnosnika, na konferenciji će sudjelovati visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku Catherine Ashton.
BRUXELLES - Hrvatska je najbolji primjer koliko se može napredovati kada se donese strateška odluka o ulasku u Europsku uniju, rekao je u utorak u Bruxellesu zamjenik pomoćnika američke državne tajnice zadužen za jugoistočnu Europu Thomas Countryman. "Koordinacija između Sjedinjenih Država i Europske unije u pitanjima vezanim za jugoistočnu Europu važnija je nego ikad. Mi smo jasno rekli da se demokratizacija svih zemalja regije postiže kroz integracije u Europsku uniju koja je imala snažnu privlačnu moć za socijalni i gospodarski napredak u srednjoj i istočnoj Europi i vjerujemo da isto vrijedi i za jugoistočnu Europu. Mislim da nema boljeg primjera za to od nevjerojatnog napretka koji je Hrvatska napravila u posljednji šest ili sedam godina, od kada je donijela odluku da odlučno krene prema članstvu u Europskoj uniji", rekao je Countryman skupini novinara u Bruxellesu. Countryman boravi u Bruxellesu, gdje će o stanju u jugoistočnoj Europi razgovarati s dužnosnicima Europske unije, a nakon toga će se uputiti u posjet Kosovu, Albaniji i Makedoniji. Na pitanje mogu li Sjedinjene Države utjecati na to da se izbjegne mogućnost novih prepreka na preostalom putu Hrvatske prema članstvu u EU-u, primjerice od Nizozemske ili Velike Britanije, ili mogućih problema s ratifikacijom u Sloveniji, Countryman je rekao da američka potpora nije upitna, ali da odluku donose zemlje EU-a.
ZAGREB - Optuženi čelnici Herceg Bosne i HVO-a imali su stvarnu vlast i punu kontrolu tijekom rata u BiH početkom 90-ih te su stoga bili i odgovorni za zločine, ustvrdio je u utorak, drugog dana iznošenja završnih riječi tužitelj Kenneth Scott na suđenju šestorici političkih i vojnih čelnika bosanskih Hrvata pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY). "Oni su donosili odluke i izdavali zapovijedi", kazao je Scott, ističući da su dokazi pokazali da je vlada Herceg Bosne kojoj je na čelu bio Jadranko Prlić imala "sve izvršne i zakonodavne ovlasti". "Prlić je bio u središtu te vlasti" i on je zajedno s predsjednikom HZ Herceg Bosne Matom Bobanom donosio sve odluke, kazao je Scott. Osvrnuvši se na tezu obrane da Prlić nije imao niti ovlasti niti odgovornost koju mu tužiteljstvo pripisuje, tužitelj je poručio da "dokazi tome jasno proturječe" i da je jasno da je bio jedan od glavnih protagonista i osoba koja je imala moć u svojim rukama. Odgovarajući na teze obrane da su stvarnu vlast u Herceg Bosni imali općinski stožeri HVO-a, a ne središnja vlast, Scott je poručio da "to nije istina". Dokazi su jasno pokazali da je vrh Herceg Bosne i HVO-a imao punu vlast, dodao je. Zločini počinjeni u Herceg Bosni bili su sustavni na velikom području i trajali su toliko dugo da je jasno da se nije radilo o djelima pojedinaca koji su bili izvan kontrole, kaže Scott.
LJUBLJANA - Slovenski premijer Borut Pahor boravi u trodnevnom posjetu SAD-u koji će završiti u srijedu u Bijeloj kući, gdje će razgovarati s potpredsjednikom Josephom Bidenom i imati kraći susret s predsjednikom Barackom Obamom, a glavne teme njegovih razgovora u SAD su bilateralni odnosi i europska perspektiva regije. Do sada najduži Pahorov posjet nekoj stranoj državi posvećen je u prvom redu jačanju bilateralnih odnosa, posebno gospodarskih, ali i aktivnostima Slovenije u Europskoj uniji i na zapadnom Balkanu, objavili su u utorak slovenski mediji. "Želim da se osjetljiva regija zapadnog Balkana što je prije moguće pripremi za ulazak u NATO savez i u Europsku uniju. Kod pojedinih čelnika EU-a primjećujem određenu suzdržanost zbog zamora širenjem Unije. No, Slovenija i druge države pokušava uvjeriti da je širenje potrebno i da je europska perspektiva zapadnog Balkana od izuzetne važnosti", rekao je Pahor nakon razgovora s više kongresnika i senatora u Washingtonu, prenijeli su slovenski mediji. Uz to, Pahor im je prenio zahvalnost slovenske vlade za pomoć pri postizanju arbitražnog sporazuma s Hrvatskom, dodavši da je rješavanje graničnih pitanja važno za stabilnost cijele regije. Sutrašnji razgovori Pahora, kojega prati i ministar vanjskih poslova Samuel Žbogar, u Bijeloj kući bit će jednim dijelom posvećeni i aktualnom stanju na zapadnom Balkanu, no Slovenija je za Washington zanimljiva ne samo kao sugovornik o balkanskim nego i europskim pitanjima, što svjedoči da su odnosi s SAD-om u zreloj fazi, ocjenjuju slovenski diplomati, a prenose slovenski mediji.
MOSKVA - Rusija je na zahtjev službe sigurnosti protjerala dopisnika Guardiana u Moskvi Lukea Hardinga, objavili su u utorak taj britanski list i ruska novinska agencija RIA Novosti. Britanski novinar se prošli tjedan vraćao iz Londona u Moskvu, a u zračnoj luci ga je dočekala ruska policija, zadržala 45 minuta i vratila u zrakoplov za London. Hardingu razloge za izgon nisu priopćili, osim što mu je jedan policajac rekao da mu je "Rusija za petama". Kako javlja RIA Novosti, Hardingu je zabranjen ulaz u Rusiju na traženje jedne od ruskih služba sigurnosti. Među raznim temama o kojima je Harding pisao u posljednje vrijeme ističu se depeše WikiLeaksa u kojima se navodi da je Rusija pod vodstvom Vladimira Putina "postala virtualna mafijaška država" i u kojima se odnos premijera Putina i predsjednika Dmitrija Medvedeva opisuje kao onaj Betmana i Robina. Luke Harding, dobitnik više novinarskih nagrada, radio jeu New Delhiju, Berlinu i Moskvi. Za Guardian je pratio nekoliko kriznih žarišta, među kojima i ratove u Iraku i Afgansitanu. Rusko ministarstvo vanjskih poslova još se nije službeno očitovalo o ovom, prvom protjerivanju nekog britanskog novinara iz Moskve od završetka Hladnog rata.
MADRID - Španjolsko Kanarsko otočje nada se dolasku stotina tisuća stranih turista u zimskoj sezoni jer su europske agencije otkazale aranžmane u Tunisu i Egiptu zbog nemira u tim zemljama, doznaje se u ponedjeljak od službenog izvora. Turističke agencije smatraju da bi više od 300.000 dodatnih gostiju moglo stići na Kanare tijekom zimske sezone radi otkazanih aranžmana u Egiptu i Tunisu, objasnio je tajnik za turizam regionalne vlade Ricardo Armas na konferenciji za novinare. Uglavnom se radi o Britancima, Nijemcima i Skandinavcima. Španjolska je četvrta svjetska turistička destinacija nakon Francuske, Sjedinjenih Država i Kine, po podacima Svjetska turističke organizacija.
PARIZ - Tuniski ministar regionalnog razvoja Nežib Šefi procijenio je da je revolucija jasmina tuniskom gospodarstvu nanijela štetu od pet milijarda tuniskih dinara (19,15 milijarda kuna), odnosno četiri posto tuniskog BDP-a, objavio je francuski list Liberation u utorak. "Prve procjene gubitka govore o tri milijarde dinara. No neki učinci dolaze s vremenom. Možemo ga dakle procijeniti na ukupno pet milijarda dinara ili četiri posto BDP-a", kazao je Šebi za Liberation. "Tunis je jako otvorena zemlja na ekonomskom planu. Gotovo milijun Tunišana ili gotovo polovica stanovništva živi od vanjske razmjene kako u turizmu tako i u industriji", rekao je Šebi. Svrgnuće tuniskog predsjednika Zin El Abidin Ben Alija 14. siječnja, nakon mjesec dana narodnog revolta, bilo je popraćeno, nasiljem, pljačkom, uništavanjem imovine i bijegom turista iz zemlje.
RIM - Gusari su u Indijskom oceanu rano ujutro u utorak zarobili talijanski tanker nosivosti 105.000 tona, a tijekom napada nitko od 22 člana posade nije ozlijeđen, objavila je talijanska mornarica. Posadu tankera "Savina Caylun" čini pet Talijana i 17 Indijaca. Tanker su gusari napali u utorak ujutro oko 880 nautičkih milja od Somalije i 500 milja od Indije, po istom izvoru. Brod je u vlasništvu tvrtke Fratelli D'Amato iz Napulja. U Bruxellesu je glasnogovornik europske antigusarske flote Atalante, pukovnik Paddy O'Kenendy objavio da su brod rano ujutro oko 600 nautičkih milja istočno od jemenskog otoka Socotra zarobili gusari te da se brod sada kreće u smjeru zapada, prema Somaliji. Isti izvor navodi da je zapovjednik talijanskog tankera pokušao pobjeći gusarima, ali se predao kada su pirati zapucali. Podatak da je napad izveden tako daleko od kopna ukazuje na to da gusari imaju bazu u okolici, moguće na nekom većem brodu s kojeg kreću u napade.