LONDON/ZAGREB - Vođa čečenskih pobunjenika Doku Umarov, jedan od najtraženijih ljudi u Rusiji, priznao je u utorak da je naredio napad na moskovsku zračnu luku Domodjedovo, objavio je BBC. U tom napadu bombaša samoubojice 24. siječnja ubijeno je 36, a ranjeno 180 ljudi. U video poruci objavljenoj na internetu, Umarov je rekao da je samoubilački napad na najprometniju moskovsku zračnu luku odgovor na "ruske zločine na Kavkazu". Umarov, čelnik islamske skupine koja se bori za uspostavu "Kavkaskog emirata" - neovisne islamske države na sjevernom Kavkazu, najavio je da će takvi napadi biti nastavljeni. "Ta posebna operacija provedena je na moju zapovijed i, Božjom voljom, slične posebne operacije bit će nastavljene", rekao je Umarov, odjeven u vojnu odoru, govoreći ruskim jezikom. Umarov je preuzeo odgovornost i za napade na moskovskoj podzemnoj željeznici u ožujku 2010. kada je ubijeno 39 ljudi i na vlak na liniji Moskva - St. Peterburg u studenome 2009. godine u kojem je ubijeno 26 osoba. Ruski istražitelji ranije su objavili da je počinitelj napada na Domodjedovu 20-godišnjak sa sjevernog Kavkaza.
LONDON - Novi egipatski potpredsjednik Omar Sulejman upravo je osoba koju je Izrael priželjkivao na čelu Egipta nakon Hosnija Mubaraka i kao šef egipatskih tajnih služba svakodnevno je razgovarao s izraelskim dužnosnicima "crvenim telefonom", navodi se u depeši objavljenoj na WikiLeaksu, koju prenosi londonski list Telegraph. U američkoj diplomatskoj noti iz Jeruzalema iz 2008. godine koju je WikiLeaks predao britanskom dnevnom listu, savjetnik izraelskog ministra obrane David Hacham spominje Omara Sulejmana kao poželjna Mubarakova nasljednika. Hacham je hvalio Sulejmana i naglasio da se svakodnevno koristila posebna telefonska linija između izraelskog ministarstva i egipatske obavještajne službe. Hacham je rekao da Izraelci smatraju da bi Sulejman trebao biti barem zamjenik predsjednika u slučaju Mubarakove smrti ili nesposobnosti obnšanja dužnosti. U depeši se i navodi kako je ministar obrane Ehud Barak tijekom jedne od službenih posjeta Egiptu bio impresioniran Sulejmanom i iznenađen koliko je Mubarak ostario i kako jedva razgovjetno govori.
KAIRO - Googleov stručnjak dva je tjedna proveo u zatočeništvu egipatske službe sigurnosti jer je bio jedan od organizatora masovnih prosvjeda protiv režima predsjednika Hosnija Mubaraka, objavljeno je u ponedjeljak nakon njegova puštanja na slobodu. Vael Gonim, šef marketinškog odjela Googlea za Bliski istok i sjevernu Afriku, nestao je 27. siječnja, dva dana nakon početka masovnih prosvjeda u Egiptu. Gonim je nakon oslobađanja u intervjuu za mjesnu televiziju "Dream TV" rekao da su ga zaustavila trojica muškaraca na ulici u Kairu i ugurala u automobil. Zatim je odveden na ispitivanje u prostorije službe sigurnosti. Cijelo vrijeme zatočeništva proveo je s povezom preko očiju. Gonim je jedan od osnivača Facebook skupine "Svi smo mi Halid Said", posvećene aktivistu za ljudska prava kojeg je policija u Aleksandriji nasmrt pretukla. "Moramo srušiti ovaj politički sustav koji imamo", bila je jedna od njegovih poruka na Facebooku. Ta se Facebook skupina smatra zaslužnom za skretanje pažnje javnosti na policijsku torturu i poticanje masovnih prosvjeda protiv režima Hosnija Mubaraka. Gonim je rekao da cijelo vrijeme boravka u zatočeništvu nije imao nikakvih vijesti. Njegova obitelj, niti poslodavac Google nisu bili obaviješteni gdje se nalazi. Njegovo oslobađanje naredio je novi premijer Ahmed Šefik. Po izlasku iz zatvora dočekale su ga brojne televizijske kamere.
SAN JOSE - Kostarikanski državni tužitelj zatražio je sedam godina zatvora za bivšeg predsjednika države Miguela Angela Rodrigueza, optuženog za primanje mita francuskog proizvođača mobilne i telekomunikacijske opreme Alcatela. Rodriguez, predsjednik države od 1998. do 2002., optužen je da je primio više od 800.000 dolara (4,38 milijuna kuna) nezakonite provizije kako bi Alcatel dobio ugovor o uvođenju 400.000 linija mobilne telefonije u Kostariki vrijedan 149 milijuna dolara. Tužitelj Criss Gonzalez zatražio je pet godina zatvora za bivšeg predsjednika zbog teške korupcije i još dvije zbog ilegalnog bogaćenja, te 12 godina zabrane bavljenja javnom službom. Alcatel se krajem 2006. spojio s američkom tvrtkom "Lucent Technologies" i krajem prošle godine ta je kompanija pristala platiti više od 137 milijuna dolara američkoj Komisiji za burze i vrijednosnice (SEC) u sklopu nagodbe vezane uz brojne slučajeve podmićivanja zbog dobivanja poslova u Latinskoj Americi i Aziji. Alcatel je od 2001. do 2006. podmićivao vladine dužnosnike u Kostariki, Hondurasu, Maleziji i na Tajvanu. U vrijeme izbijanja skandala bivši predsjednik Rodriguez morao je odstupiti s mjesta glavnog tajnika Organizacije američkih zemlja (OAS) samo mjesec dana nakon imenovanja.