ZAGREB - Završne riječi na haaškom suđenju šestorici bivših političkih i vojnih čelnika bosanskohercegovačkih Hrvata optuženih za zločine počinjene tijekom rata u BiH započele su u ponedjeljak poslijepodne i očekuje se da bi mogle potrajati dva do tri tjedna. Sudsko je vijeće odlukom o zakazivanju ročišta, na kojem će se iznijeti završne riječi, tužiteljstvu dodijelilo 15 radnih sati, a svakoj od obrana po pet sati s tim da se na kraju završnih riječi obrane optuženi mogu osobno obratiti sudskom vijeću i za to mogu iskoristiti najviše 30 minuta svaki. Bivši čelnici HR Herceg Bosne - premijer Jadranko Prlić, ministar obrane Bruno Stojić, zapovjednici HVO-a generali Slobodan Praljak i Milivoj Petković, zapovjednik vojne policije HVO-a Valentin Ćorić te šef komisije za razmjenu zarobljenika Berislav Pušić optuženi su za zločine protiv čovječnosti počinjene protiv Bošnjaka i drugih nehrvata na područjima BiH koje su, kako tvrdi tužiteljstvo, optuženi htjeli pripojiti Hrvatskoj. Sva šestorica optužena su za sudjelovanje u udruženom zločinačkom pothvatu protjerivanja muslimansko-bošnjačkog stanovništva iz dijelova BiH na teritoriju samoproglašene Herceg-Bosne s ciljem pripojenja Republici Hrvatskoj. Na suđenju koje je započelo 26. travnja 2006. tužiteljstvo i obrana izveli su ukupno oko 400 svjedoka čiji su dokazi pretočeni u 50 tisuća stranica zapisnika. Obrane šestorice bosanskih Hrvata u svojim će završnim riječima, kako je najavljeno, zatražiti oslobađajuću presudu jer su uvjereni da tužitelji nisu dokazali njihovu krivnju. U pritvoru su Haaškog suda od 5. travnja 2004. godine odnosno gotovo sedam godina.
KARTUM - Sudanski predsjednik Omar Hasan al-Bašir je u ponedjeljak rekao da je prihvatio izjašnjavanje za neovisnost na referendumu na jugu zemlje po kojem bi u Africi trebala nastati još jedna država i otvoriti se novo razdoblje neizvjenosti u sve nestabilnijoj regiji. Konačni rezultat plebiscita trebao bi se objaviti kasnije u ponedjeljak ali preliminarni rezultati pokazuju da se 98,83 posto glasača na naftom bogatom jugu Sudana izjasnilo za otcjepljenje od sjevera. Očekuje se da će se Sudan razdvojiti 9. srpnja."Danas smo primili te rezultate i prihvaćamo i pozdravljamo te rezultate jer predstavljaju volju ljudi na jugu", rekao je Bašir u obraćanju na državnoj televiziji. Bašir je ranije svojim podržavateljima rekao da je znao da su se birači izjasnili na otcjepljenje. Referendum je proizašao iz mirovnog sporazuma sjevera i juga iz 2005. koji je zaustavio najduži građanski rat u Africi. Baširove izjave su umirile strahove da bi radzvajanje moglo ponovno pokrenuti sukob oko nadzora nad ležištima nafte na jugu. Obje su strane tijekom proteklih pet godina izbjegle veća izbijanja nasilja ali nisu uspjele prevladati desetljeća dubokog međusobnog nepovjerenja i uvjeriti južnjake da prihvate jedinstvenu državu. U južnjačkoj prijestolnici Jubi u ponedjeljak su se počele okupljati stotine ljudi kako bi proslavili službene rezultate.
ZAGREB - Sudac londonskog suda počeo je u ponedjeljak dvodnevno saslušanje utemeljitelja WikiLeaksa Juliana Assangea kako bi odlučio hoće li udovoljiti zahtjevu za izručenje Švedske koja ga želi ispitati u okviru optužaba za silovanje. Australski informatički stručnjak (39), razbjesnio je Washington postavljanjem na internet tisuća tajnih američkih diplomatskih bilježaka zbog čega američko pravosuđe razmatra mogućnost da ga kazneno goni. Assange, kojemu je to peto pojavljivanje na sudu od uhićenja 7. prosinca u Londonu gdje živi u kućnome pritvoru i dužan je javljati se policiji, stigao je na sud u pratnji branitelja koji će pokušati odbaciti švedski zahtjev. U nacrtu obrane objavljenom na internetu, branitelji navode da je zahtjev za izručenje Švedskoj podignut kako bi se Assangea kaznilo za njegova politička stajališta te bi izručenje Švedskoj bilo korak prema izručenju Sjedinjenim Državama. "Postoji stvarna prijetnja da (...) Sjedinjene Države zatraže njegovo izručenje, a ondje će biti u velikoj opasnosti da bude zatočen u Guantanamu ili negdje drugdje", pišu branitelji i dodaju: "Bude li Assange izručen SAD-u, doista mu prijeti i smrtna kazna".
BEOGRAD - Izvjestitelj Europskog parlamenta za Srbiju Jelko Kacin izjavio je za beogradski dnevnik "Danas" od ponedjeljka da je puna suradnja vlasti u Beogradu s haaškim tribunalom "uvjet svih uvjeta" za nastavak procesa pridruživanja Srbije europskim integracijama te da je to ključni preduvjet nastavka procesa ratifikacije Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju u parlamentima zemalja članica Europske unije (EU). Kacin je naveo kako je sada na vlastima u Beogradu da učine sve što je u njihovoj moći na ispunjenju kriterija kako bi osigurale dobivanje pozitivnog mišljenja Europske komisije (EK) o kandidaturi za članstvo, dodavši da su dobro poznati glavni izazovi koji se moraju nadići na uvjerljiv način. "Puna suradnja s Tribunalom za ratne zločine u Haagu predstavlja ‘uvjet svih uvjeta’ za nastavak integracija, ali ne treba zaboraviti druga otvorena pitanja koja moraju dobiti adekvatnu pažnju u najskorije vrijeme", naveo je Kacin. Tu, kako je rekao, spadaju prije svega reforma pravosuđa, dijalog s Prištinom, pitanje restitucije, kao i problemi financiranja političkih stranaka. Nedavna predaja odgovora na Upitnik Europske komisije, po njegovim riječima, nedvosmisleno označava početak nove faze procesa europske integracije Srbije te je također jasno pokazano da Beograd ima sve administrativne kapacitete za nastavak procesa integracija.
KABUL - Oko 900 afganistanskih boraca pristalo je predati oružje, no još je prerano reći hoće li to utjecati na smanjenje krvoprolića, izjavio je u ponedjeljak visoki dužnosnik NATO-a. General bojnik Philip Jones, koji pomaže afganistanskoj vladi u naporima da postigne primirje s različitim vojnim skupinama, rekao je da je reintegracija lokalnih boraca počela prije tri, četiri mjeseca. "Put je zacrtan...no radi se o prvim koracima u vrlo dugom procesu izgradnje mira", rekao je Jones novinarima u Kabulu. "To je težak, složen i vrlo human proces na svim razinama, što je i normalno s obzirom na 20 godina rata i deset godina pobune", dodao je. Pa ipak, više tisuća talibana i drugih militanata morat će prestati s napadima kako bi se Afganistan izvukao iz krvoprolića. Nasilje je prošle godine doseglo najvišu razinu u gotovo desetogodišnjem ratu protiv talibana, a američki predsjednik Barack Obama poslao je oko 30.000 dodatnih vojnika u borbu protiv talibanskih militanata u južnom Afganistanu.
BEOGRAD - Po broju tužbi koje su protiv neke države podnijeli njezini građani Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu, Srbija se, s oko 3500 podnesaka, nalazi na prvom mjestu među zemljama u regiji i na osmom mjestu u Europi, piše u ponedjeljak beogradski dnevnik "Blic". Pravni zastupnik Srbije pred Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu Slavoljub Carić za "Blic" kaže kako su u početku građani najčešće tužili državu zbog povrede prava na pravično suđenje i suđenje u razumnom roku, dok je posljednjih godina broj takvih podnesaka smanjen te je sve više onih koji se tom sudu obraćaju zbog neizvršavanja pravomoćnih presuda. "To je zaista veliki problem, jer se gotovo trećina od oko 3500 podnesaka odnosi na ove slučajeve. Situaciju čini još ozbiljnijom činjenica da je u nedavnom izvješću Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe Srbija okarakterizana kao država koja ima problema s neizvršavanjem pravomoćnih presuda. Od 2004. do sada taj sud je, kako se navodi, kada je riječ o Srbiji, donio 51 presudu i 92 odluke, od čega su tri presude bile u korist države, a u 48 je utvrđena povreda ljudskih prava i najčešće dosuđivana naknada.
ISTANBUL - Turska policija je u okolici Istanbula i na jugoistoku zemlje privela 35 osoba osumnjičenih da su pripadnici ilegalne turske islamističke skupine Hizbullah, izvijestila je u ponedjeljak državna novinska agencija Anatolian. Anatolian je naveo da je 15 pripadnika skupine uhićeno u okolici Istanbula dok je drugih 20 privedeno u gradovima Batman, Diyarbakir i Sanliurfa. Skupina nije povezana s libanonskim pokretom Hezbollah. Hizbullah se pojavio u drugoj polovici osamdesetih godina tijekom borbi između kurdskih separatističkih gerilaca i turske vojske. Skupina je ubila veći broj ljudi i uglavnom napadala simpatizere kurdskih separatista. Stručnjaci za sigurnost vjeruju da se skupine uglavnom raspala. Neki od njih članova pušteni su početkom siječanja iz zatvora nakon uvođenja novih propisa koji ograničavaju zadržavanje osoba u zatvoru bez presude.
MADRID - Baskijska stranka Batasuna, koja se smatra političkim ogrankom ETA-e i čije je djelovanje zabranjeno, u ponedjeljak je predstavila novu stranku koja prvi put javno "odbacuje" nasilje ove oružane grupe, nadajući se da će se na taj način moći predstaviti i kandidirati na lokalnim izborima. Nova stranka "odbacuje i protivi se uporabi sile, a to se odnosi i na ETA-u", rekao je čelnik Batasune Rufi Etxeberria, tijekom predstavljanja novoga političkog pokreta u Bilbau. Španjolsko pravosuđe zabranilo je djelovanje Batasune 2003., zbog povezanosti s ETA-om, čije napade nije nikada izričito osudila. Ova stranka nada se da će se u svibnju uspjeti kandidirati na lokalnim izborima. ETA se smatra odgovornom za smrt 829 osoba u više od 40 godina borbe za baskijsku neovisnost. No iz pokreta su 10. siječnja najavili "trajni prekid vatre", a od kolovoza 2009. nisu počinili nikakav napad.
MOSTAR - Radnici Željeznica Republike Srpske stupili su u ponedjeljak u štrajk obustavljajući najvećim dijelom domaći teretni promet, no ne i putničke i međunarodne vlakove. Kako je za medije potvrdio glavni tajnik sindikata željezničara RS-a Miljan Marković, nije obustavljen putnički i međunarodni promet, no u značajnoj mjeri je smanjeno prometovanje vlakova u ovome entitetu. Pojasnio je i kako nije obustavljen promet vlakova s kvarljivom robom i živom stokom. Predstavnici sindikata traže isplatu četiriju plaća i zaostataka iz prijašnjih godina u iznosu većem od 21 milijun maraka (oko 80 milijuna kuna). Ministar prometa i veza RS-a Nedeljko Čubrilović rekao je da će štrajk prouzročiti velike posljedice za gospodarstvo ovoga entiteta. Na razgovorima s predstavnicima Štrajkačkog odbora željezničara i Uprave nije postignut dogovor o zahtjevima sindikata. Ministar Ćubrilović je rekao da u ovom trenutku nema dovoljno novca za izmirenje dugova prema radnicima.
LJUBLJANA - Okružni sud u Ljubljani odbio je optužnice posebne skupine državnog odvjetništva za progon organiziranog kriminala protiv Boška Šrota i Igora Bavčara pa će za moguće suđenje najpoznatijim slovenskim "tajkunima", osumnjičenim za financijske malverzacije u procesu privatizacije, biti potrebna dodatna istraga, objavili su u ponedjeljak slovenski mediji. Protiv Šrota, koji je do sredine prošle godine vodio "Pivovarnu Laško" i Bavčara, koji se nalazio na čelu "Istrabenz holdinga", u srpnju prošle godine tužitelji su predložili optužnicu u kojoj se sumnjiče da su počinili kaznena djela i nezakonite transakcije povezane s pokušajima "menadžerskog preuzimanja" dviju velikih tvrtki koje su vodili niz godina, te pranje novca, a zajedno s njima osumnjičeno je sedam njihovih suradnika. Šrot se sumnjiči da je preko privatnih tvrtki koje je kontrolirao i zlorabeći položaj direktora Pivovarne Laško toj tvrtki počinio 109 milijuna eura štete, a njegovi odvjetnici tvrde da je prijedlog optužnice bio vrlo "šlampavo" napisan i da su Šrotu u postupku državnog tužiteljstva bila kršena ljudska prava. S druge strane nekadašnji političar, a kasnije direktor posrnulog Istrabenz holdinga Igor Bavčar prošlog je tjedna u razgovoru za Slovensku televiziju rekao da nije oštetio tu tvrtku na čijem je čelu bio niz godina i da za razliku od drugih kompanija koje su prošle sumnjivu vlasničku transformaciju u njoj nitko nije izgubio posao. Bavčar i Šrot su, prema navodima državnog tužiteljstva, kaznena djela koja im se stavljaju na teret izvršili 2007. i 2008., kada su za vrijeme bivše vlade kupili državne dionice "Mercatora", ali isto tako preko svojih privatnih tvrtki Infond holding i Maksima holding pokušali preuzeti kompanije na čelu čijih uprava su se tada nalazili.
RIO DE JANEIRO - Veliki požar zahvatio je u ponedjeljak ujutro radionice grada sambe u Riu gdje se proizvode vozila i kostimi za karneval, mjesec dana prije najvećeg spektakla na svijetu. Gust oblak crnog dima pokrio je lučku zonu Ria, blizu centra, gdje su smještene radionice 12 velikih škola sambe koje defiliraju tijekom karnevala. Jedan sat nakon početka požara do kojega je došlo rano ujutro, nije bilo podataka o žrtvama. Radionice škola sambe Portela, Uniao da Ilha i Grande Rio gdje je uskladišteno mnogo zapaljivog materijala uništene su u plamenu. "Očajni smo. Sve je bilo gotovo spremno za karneval", kazao je Jorge Castanheria, predsjednik Lige škola sambe. Naglasio je da se čini nemogućim sve ponovno napraviti u mjesec dana.