BRUXELLES - Europska komisija objavila je prijedloge dopuna direktive Solventnost II kojom se regulira poslovanje u osiguravateljskom sektoru, nastojeći preciznije definirati ovlasti tri nova europska regulatorna tijela za financijski sektor. Dopune preciziraju ovlasti poput posredovanja u rješavanju sporova među regulatornim tijelima zemalja članica i kontrole usklađivanja pristupa upotrebi rejtinga u utvrđivanju kapitalnih zahtjeva za osiguravatelje, tumače u Bruxellesu. U fokusu je Europsko tijelo za nadzor osiguranja i mirovinskog osiguranja (European Insurance and Occupational Pensions Authority, EIOPA), novo nadzorno tijelo za taj sektor. Predložene mjere omogućit će također Komisiji određivanje "tranzicijskih mjera", uključujući postavljanje rokova za neke od prilagodbi koje će osiguravatelji morati provesti sa stupanjem na snagu regulative Solventnost II. Regulativa je usvojena 2009. a stupit će na snagu u siječnju 2013.
FRANKFURT - Američki milijarder George Soros pozvao je Europu da sredstva iz novog programa pomoći zaduženim zemljama upotrijebi i za dokapitalizaciju banaka. Taj investitor mađarskog podrijetla rekao je da su napori čelnika Europske unije da riješe tvrdokorni dužničku krizu protkani pogreškama. „Sredstva za pomoć ne bi se trebala koristiti samo za dodjelu kredita državama, već i za dokapitalizaciju bankovnog sustava", napisao je Soros u poslovnom dnevnom listu Handelsblatt. "To bi bilo učinkovito korištenje financijskih sredstava", dodao je. U Bruxellesu su ministri financija EU-a u utorak signalizirali da su spremni povećati kreditni kapacitet stabilizacijskog fonda za dugovima opterećene zemalje u zamjenu za teške reforme u svim zemljama, čiji je cilj stvaranje prekograničnog sustava upravljanja gospodarstvom. Soros pak smatra da bi "bilo bolje ubrizgati kapital u banke što je brže moguće na europskoj razini, nego da svaka članica djeluje pojedinačno“. Također je kazao da bi kamatna stopa koja se naplaćuje zemljama za pomoć iz Europskog fonda za financijsku stabilnost trebala biti niža, dodajući da bi zaziranje od odlučnih poteza moglo rezultirati realnom opasnošću za društveno i političko jedinstvo Europske unije.
PEKING - Kinesko je gospodarstvo u 2010. poraslo po stopi od 10,3 posto, najvišoj od izbijanja globalne gospodarske krize, pokazali su u četvrtak službeni podaci kineske vlade. Taj je rast nadmašio naviše revidirani 9,2-postotni rast u 2009., kao i prognoze Svjetske banke o stopi rasta u visini 10 posto, dodatno naglasivši rastuću kinesku gospodarsku snagu u godini nastavljenih pritisaka na ostala vodeća svjetska gospodarstva. "Gospodarstvo se trenutno nalazi u kritičnom razdoblju prijelaza s razdoblja oporavka na razdoblje stabilnog rasta", kazao je povjerenik kineskog statističkog ureda Ma Jiantang.
MADRID - Dugovima pritisnuta španjolska vlada finalizira planove za drugi krug dokapitalizacije posrnulih štednih banaka, potvrdio je neimenovani izvor u vladi, opovrgavajući pritom novinske napise da bi se moglo raditi o iznosu od 30 milijardi eura. Priželjkujući da banke uspiju namaknuti potrebna sredstva od privatnih ulagača, vlada u Madridu objavit će plan dokapitalizacije u nadolazećim tjednima nakon što banke dostave precizne podatke o ukupnoj izloženosti krizom pogođenom sektoru nekretnina, kazao je izvor u vladi koji je želio ostati neimenovan. Prema pisanju Wall Street Journala (WSJ) od četvrtka, koji se poziva na dobro upućene izvore, vlada u Madridu planira prikupiti više od 30 milijardi eura za potrebe dokapitalizacije banaka. Po ocjeni jednog analitičara, iznos potreban bankama za pokriće gubitaka mogao bi biti bliži 40-50 milijardi eura. Ministrica gospodarstva Elena Salgado ovih je dana kazala da će bankama trebati nova dokapitalizacija, povrh 11 milijardi eura već utrošenih na podupiranje njihovih financija, ali da ona neće biti u visini navedenoj u izvješću WSJ-a.
FRANKFURT - Njemačke proizvođačke cijene u prosincu su porasle, pokazali su službeni podaci objavljeni u četvrtak, pri čemu su cijene energije zabilježile najvišu stopu rasta od travnja 2009. Proizvođačke cijene porasle su tako u prosincu za 0,7 posto u odnosu na studeni. To je ujedno najviša stopa rasta od travnja 2009., pokazuju podaci statističkog ureda Destatisa. Na godišnjoj razini uvećene su za 5,3 posto. Glavni motor prosinačkog poskupljenja bile su cijene energenata, predvođene motornim gorivima, sa stopom rasta od 1,5 posto na mjesečnoj i 9,2 posto na godišnjoj razini. U cijeloj prošloj godini cijene su bile više 1,6 posto nego u 2009., a u istom postotku povećale su se i cijene hrane, navodi Destatis.
ATENA - Kabinet grčke Vlade usvojio je prijedlog zakona o liberalizaciji oko 140 strogo reguliranih profesija, uključujući farmaceute i odvjetnike, kako bi potaknuo pad cijena njihovih usluga i podupro potražnju u recesijom pogođenoj zemlji. U Grčkoj je strogo regulirano nekih 140 profesija, za koje se izdaje vrlo malo licenci i cijene čijih su usluga točno utvrđene. Njihova je potpuna liberalizacija jedan od uvjeta kriznog paketa pomoći Europske unije i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) kojim je Grčka spašena od bankrota. "Promjene su duboke, povijesne", kazao je premijer Georgij Papandreu na sastanku kabineta. "One će ojačati našu konkurentnost, što znači da nam mogu donijeti nova radna mjesta, rast, jeftinije proizvode i bolje usluge za građane i kompanije". Prema procjenama analitičara, reforma koja obuhvaća između ostalog i arhitekte i računovođe mogla bi uvećati grčki bruto domaći proizvod za 10 posto u roku pet godina.
DUBLIN - Irska tjedno u prosjeku izgubi 1000 ljudi koji emigriraju zbog gospodarske krize, pokazali su rezultati istraživanja Instituta za ekonomska i društvena istraživanja (ESRI) u Dublinu. Neviđena financijska kriza prisiljava irsko stanovništvo, posebno mlađu populaciju sa sveučilišnim diplomama, da ponovo potraži mogućnosti u inozemstvu, a iseljavanje je postalo jedna od važnih tema pred parlamentarne izbore. Predviđanja govore da će u razdoblju od travnja 2010. do travnja 2012. iz Irske otići 100.000 stanovnika. To predstavlja gore rezultate i od 80-ih godina prošlog stoljeća koje su bile obilježene emigracijom, a najveći broj iseljenika, ukupno 44.000, zabilježen je 1989. godine. Irski premijer Brian Cowen izrazio je nadu da će povećani izvoz ove i 2012. godine donijeti i gospodarski rast i tako pomoći zemlji da ispuni dužničke i financijske obveze u okviru paketa pomoći EU-a i MMF-a. Međutim ESRI, nezavisni institut koji djelomično prima pomoć ministarstva financija, drži da gospodarski rast temeljen na izvozu neće stvoriti dovoljno radnih mjesta da se zaustavi emigracija.
LONDON - Niskobudžetni britanski avioprijevoznik Easyjet izvijestio je u četvrtak da ga je prometni kaos uzrokovan neuobičajeno hladnim vremenom u prosincu stajao 18 milijuna funti. Prosvjedi kontrolora leta u zadnjem tromjesečju lani koštali su ga daljnjih šest milijuna funti. Utjecaj tih poremećaja u poslovanju na prihode procijenjen je na sedam milijuna funti. Unatoč tome, prihodi su u posljednja tri mjeseca prošle godine porasli za 7,5 posto na 654 milijuna funti, dok se broj putnika povećao za 8,8 posto na 11,9 milijuna, ističu u Easyjetu. Prognoziraju ipak da će zbog poskupljenja goriva u prvoj polovini fiskalne godine koja završava krajem ožujka zabilježiti veće gubitke nego u istom razdoblju prethodne godine, i to u rasponu od 140 milijuna do 160 milijuna funti. U odgovarajućem razdoblju prethodne godine iznosili su 78,7 milijuna funti. Poput većine avioprijevoznika koji posluju na sjevernoj hemisferi, Easyjet ostvaruje glavninu dobiti u sezoni ljetnih odmora.
BEČ - UniCredit se ne namjerava povući s tržišta nove Europe niti razmišlja o prodaji poslovanja u Kazahstanu, poručio je čelnik te talijanske bankovne grupe za područje srednje i istočne Europe. Vodeći zajmodavac na tržištima nove Europe planira se više fokusirati na Rusiju, Tursku, Hrvatsku i Češku u razdoblju obilježenom slabom likvidnošću i rastom troškova kapitala, te pojačanim rizicima za pojedine zemlje, kazao je Gianni Papa. "Ne možemo se širiti istim tempom u svim zemljama. Postoje područja na koja ćemo se definitivno više usredotočiti", kazao je Papa na rubu konferencije Euromoneya u Beču. Istaknuo je i da UniCredit prednost daje rastu temeljenom na vlastitim naporima, ne akvizicijama. "U srednjoj do dugoročnoj perspektivi bankarstvo u srednjoj i istočnoj Europi ostaje i dalje prilika, no bankovni model se mora promijeniti. S obzirom na više troškove financiranja i troškove rizika vezane uz pojedine zemlje, potrebe nalažu snažniji fokus na domaće financiranje", stoji u bančinim prognozama.
STOCKHOLM - Proizvođač mobilnih telefona Sony Ericsson izvijestio je o neto dobiti četvrto tromjesečje zaredom, uglavnom zahvaljujući nastojanjima da sreže troškove. Kompanija je objavila da je u četvrtom tromjesečju prošle godine ostvarila neto dobit od osam milijuna eura, u usporedbi s gubitkom od 167 milijuna eura u istom razdoblju 2009. Time je tvrtka četvrto tromjesečje zaredom zaključila s dobiti, nakon gotovo dvije godine gubitaka. Prihodi su joj istodobno pali za 13 posto na 1,53 milijarde eura, s 1,75 milijardi eura u posljednjem tromjesečju 2009. Prošle je godine Sony Ericsson smanjio broj radnika diljem svijeta za oko 4.000 i snizio godišnje operativne troškove za više od 880 milijuna eura.
LONDON - Cijene nafte pale su u četvrtak na međunarodnim tržištima uoči objave američkih podataka o zalihama za koje se očekuje da će pokazati pad zaliha sirove nafte sedmi tjedan zaredom, a dodatno ih pritišću i bojazni povezane s kineskom borbom protiv inflacije. Cijene nafte za isporuke u ožujku pale su na američkom tržištu za 61 cent na 91,20 dolara za barel. Na tržištu u Londonu bile su u minusu 67 centi i iznosile 97,49 dolara za barel. U Europi je cijena sirove nafte pala ispod 98 dolara za barel zbog slabijeg eura. Organizacija zemalja izvoznica nafte objavila je u četvrtak na svojim internetskim stranicama da je cijena referentne košarice njezine nafte iznosila u srijedu 93,99 dolara, što znači da je bila 19 centi viša nego dan ranije.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europski burzovni indeksi u četvrtak su nastavili slabjeti, pogođeni zabrinutošću u vezi mogućeg zaoštravanja monetarne politike u Kini i posljedičnog utjecaja na rast, što je posebno pogodilo rudarske i automobilske dionice. Indeks Londonske burze Ftse bio je na gubitku od 1,4 posto, spustivši se na 5.892 boda, dok je frankfurtski DAX oslabio 0,8 posto i iznosio 7.029 bodova. Na manjem gubitku, od 0,2 posto, bio je pariški CAC, kliznuvši na 3.968 bodova. "Raspoloženje na tržištima se pogoršalo nakon što su kineski podaci o rastu i inflacije ukazali na moguće povećanje kamatnih stopa", kazao je Matt Brown, trgovac u Catalyst Marketsu. Među najvećim gubitnicima bio je i sektor automobilske industrije. Dionice BMW-a i Daimlera pale su za 3,5 odnosno 2,6 posto, dok su cijene Fiatovih dionica pale za 4,8 posto nakon što im je JPMorgan srezao rejting. Bilo je i dobitnika, među kojima su se posebno isticale banke, poglavito one iz rubnog dijela eurozone koje su bilježile rast cijena dionica temeljem optimizma vezanog uz potencijalne reforme kriznog fonda u eurozoni.
TOKIO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros oštro pale jer je ulagače pokolebao jučerašnji pad indeksa na Wall Streetu, dok je snažan rast kineskog gospodarstva, ali i inflacije izazvao strahovanja od daljnjeg zaoštravanja monetarne politike. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u minusu 1,1 posto, a više od jedan posto potonule su i cijene dionica u Australiji, Hong Kongu i Šangaju. Burzovni indeksi u Južnoj Koreji i Singapuru oslabili su između 0,3 i 0,6 posto, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio u minusu 0,7 posto. Azijske ulagače pokolebao je jučerašnji pad S&P 500 indeksa na Wall Streetu za jedan posto, što je njegov najveći dnevni pad u dva mjeseca, nakon slabih kvartalnih poslovnih rezultata američkih banaka. Ulagače zabrinjava i mogućnost daljnjeg zaoštravanja monetarne politike u Kini.
NEW YORK - Na Wall Streetu je u srijedu S&P 500 indeks potonuo jedan posto, što je njegov najveći dnevni pad u gotovo dva mjeseca, a pod najvećim je pritiskom bio bankarski sektor jer su podbacili poslovni rezultati Goldman Sachsa i Wells Farga. Dow Jones indeks oslabio je 12 bodova, ili 0,11 posto, na 11.825 bodova, dok je S&P 500 potonuo 1,01 posto, na 1.281 bod, a Nasdaq indeks 1,46 posto, na 2.725 bodova. Najveći dnevni pad S&P 500 indeksa od lanjskog studenoga ponajviše je posljedica slabijih nego što se očekivalo kvartalnih poslovnih izvješća banaka. Financijski i tehnološki sektor bili su glavni pokretači gotovo 10-postotnog uspona vodećih indeksa od početka prosinca prošle godine, pa su analitičari očekivali posustajanje cijena u tim sektorima. Da su se ulagači odlučili na predah, pokazuje i to što su jučer pale cijene dionica u svih 10 industrijskih grupa S&P 500 indeksa.