ZAGREB - Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija priopćilo je kako je u paketu koji je prijepodne dostavljen u hrvatsko veleposlanstvo u Berlin, prema nalazima njemačkog Ministarstva unutarnjih poslova, bila ručna bomba M 75 s upaljačem i osiguračem. Djelatnici Veleposlanstva po primitku paketa utvrdili su da je sumnjivog sadržaja a naknadnim pregledom utvrđeno je kako se u paketu nalazila ručna bomba te prijeteće pismo. Paket je sukladno propisanom postupku odmah izdvojen, stavljen na sigurno mjesto, te prikladno osiguran. Odmah su obaviještene nadležne službe njemačkog Ministarstva unutarnjih poslova koje su detaljnim pregledom utvrdile da je riječ o ručnoj bombi M 75, sa upaljačem i osiguračem, a koja je potom i odnesena iz kruga Veleposlanstva. U tijeku je istraga o mogućem pošiljatelju i razlozima slanja prijeteće pošiljke.
ZAGREB - Hrvatski ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković rekao je u ponedjeljak poslijepodne kako su u stalnom kontaktu s njemačkom policijom i službama te da još "nema informacija o tome tko stoji iza suludog čina" u kojem je paket s ručnom bombom poslan hrvatskome veleposlanstvu u Berlinu. Dodao je da ga je upravo nazvao njemački ministar vanjskih poslova Guido Westerwelle, koji je izrazio zaprepaštenost onim što se dogodilo te je u ime njemačkih službi zajamčio sigurnost hrvatskom veleposlanstvu, hrvatskome predsjedniku Ivi Josipoviću, koji će ovaj tjedan posjetiti Njemačku, te žurnu potragu za onima koji su počinili taj čin.
ZAGREB - Pismo prijetećeg sadržaja koje je zajedno s ručnom bombom u ponedjeljak stiglo u hrvatsko veleposlanstvo u Berlinu upućeno je predsjedniku Ivi Josipoviću zbog njegova prijateljskog odnosa sa srbijanskim šefom države Borisom Tadićem, doznaje Hina iz neslužbenih izvora. Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija priopćilo je kako je u paketu koji je prijepodne dostavljen hrvatskome veleposlanstvu u Berlinu, po nalazima njemačkoga ministarstva unutarnjih poslova, bila ručna bomba M 75 te prijeteće pismo. U tijeku je istraga o mogućem pošiljatelju i razlozima zbog kojih je poslana pošiljka. Mjere sigurnosti u hrvatskom veleposlanstvu podignute su na visoku razinu još 23. prosinca 2010. nakon prijetnja eksplozivnim napravama u pošiljkama upućenima u nekoliko stranih veleposlanstava u Rimu.
ZAGREB - Hrvatski predsjednik Ivo Josipović putuje u srijedu u trodnevan službeni posjet Njemačkoj gdje će s najvišim dužnosnicima te zemlje razgovarati o potpori Njemačke hrvatskom ulasku u EU, gospodarskim odnosima dviju zemalja i odnosima u jugoistočnoj Europi, doznaje se u ponedjeljak u predsjednikovu uredu. Prvi dan hrvatski će se predsjednik sastati s predsjednikom Bundestaga Norbertom Lammertom, a navečer će nazočiti koncertu Berlinske filharmonije. U četvrtak se Josipović sastaje s njemačkim predsjednikom Christianom Wulffom, berlinskim gradonačelnikom Klausom Wowereitom te s kancelarkom Angelom Merkel. Navečer će održati predavanje u organizaciji Zaklade Robert Bosch i DGAP (Njemačko društvo za vanjsku politiku) o temi "Politika pomirbe i hrvatski pristup EU: Dvije strane medalje". Po najavama, predsjednik će se sastati i s predstavnicima hrvatskih udruga u Berlinu. U petak, u završnom danu službenog posjeta, predsjednik Josipović će boraviti u Mainzu gdje se održava Gospodarski forum u suradnji s Industrijskom i trgovačkom komorom Rheinehessen.
ZAGREB - Predsjednica hrvatske vlade Jadranka Kosor u utorak će boraviti u radnom posjetu Bosni i Hercegovini, priopćeno je iz vlade. Premijerka Kosor najprije će posjetiti bolnicu "Dr. fra Mate Nikolića" u Novoj Bili, a potom će se u Franšiznom centru u Vitezu sastati s predstavnicima viteške općine, a nakon toga s gospodarstvenicima iz srednje Bosne. Predsjednica hrvatske vlade sastat će se i s predstavnicima hrvatskih političkih stranaka u BiH. Boravak u Bosni i Hercegovini premijerka Kosor završit će posjetom franjevačkom samostanu sv. Franje Asiškog u Gučoj Gori.
ZAGREB - Predsjednica hrvatske vlade Jadranka Kosor sastala se u ponedjeljak u Zagrebu s voditeljem Delegacije Europske unije u Hrvatskoj Paulom Vandorenom i izvijestila ga o svim vladinim aktivnostima u završetku pregovora s Europskom unijom, priopćeno je iz vladina ureda za odnose s javnošću. Kosor je Vandorena posebno izvijestila o postignućima u 8. i 23. poglavlju te o vladinim mjerama za oporavak gospodarstva, uklanjanje zapreka ulaganjima te borbi protiv korupcije. Paul Vandoren naglasio je očit napredak u tim pregovaračkim poglavljima, ustvrdivši kako je realno očekivati završetak pregovora u lipnju ove godine. Također se, po priopćenju, pozitivno izrazio o rekonstrukciji hrvatske vlade, ocijenivši da prepoznaje glavni cilj, a to je gospodarski oporavak. Kosor i Vandoren dogovorili su se o periodičnim sastancima s temom o završetku pristupnih pregovora.
ZAGREB - Francuska i Njemačka pružaju bezrezervnu podršku Hrvatskoj na njezinom putu u Europsku uniju, a preostale prepreke u završnoj fazi pristupnog procesa mogu se otkloniti zajedničkim snagama puno jednostavnije i brže, izjavili su u ponedjeljak u Zagrebu voditelji zajedničkog izaslanstva njemačkog i francuskog parlamenta, koje boravi u dvodnevnom posjetu RH, nakon susreta s predsjednikom Hrvatskog sabora Lukom Bebićem. "Htio bih još jednom ponoviti našu bezrezervnu podršku koju pružamo Hrvatskoj na njezinom putu u Europsku uniju i čiji se pregovori sada nalaze u završnoj fazi. Doista se veselimo kraju procesa koji će omogućiti da Hrvatska vrlo brzo postane 28. članica EU-a", rekao je u izjavi za novinare Michel Herbillon, potpredsjednik Odbora za poslove EU-a u francuskom parlamentu. Predsjednik Odbora za poslove EU-a njemačkog parlamenta Gunther Krichbaum izjavio je da ovo zajedničko izaslanstvo želi odaslati važan znak potpore ne samo političarima nego i građanima. Bebić se zahvalio na čvrstoj potpori Francuske i Njemačke i izrazio je nadu da će Hrvatska do konca lipnja završiti pregovore s Unijom.
Francusko i nejmačko izaslanstvo primili su i predsjednica hrvatske vlade Jadranka Kosor i hrvatski predsjednik Ivo Josipović.
BRUXELLES - Europska komisija je u ponedjeljak objavila da ni danas ni sljedećih dana ne treba očekivati odluku ili mišljenje o planovima za restrukturanje hrvatskih brodogradiliša, koji još nisu potpuni te da Komisiji trebaju dodatne informacije. "Europska komisija neće donijeti nikakvu odluku ili objaviti mišljenje o planovima za restruktiranje hrvatskih brodogradilišta danas ili sljedećih dana", rekao je Dirk Lange, glavni pregovorač Europske komisije za pregovore s Hrvatskom. U petak je u Bruxellesu održan tehnički sastanak hrvatskog izaslanstva na čelu s državnim tajnikom u ministarstvu gospodarstva Ruđerom Friganovićem s predstavnicima Europske komisije o planovima za restrukturiranje hrvatskih brodogradilišta na kojem je, prema diplomatskim izvorima, ostvaren napredak. Po tim izvorima u Bruxellesu, "postignut je napredak u rješavanju pitanja restrukturiranja brodogradilišta, stvari se pozitivno razvijaju, a razgovori će se nastaviti u sljedećih nekoliko dana".
ZAGREB - Predsjednik Republike Ivo Josipović primio je u ponedjeljak izaslanstvo Zajednice udruga naseljenika Hrvatske, krovne udruge šezdeset tisuća Hrvata iz BiH, Kosova i Vojvodine naseljenih u Hrvatskoj na područjima posebne državne skrbi, priopćio je Ured predsjednika. Od osnutka 1999. godine, ta je zajednica uspostavila partnersku suradnju s hrvatskom vladom i međunarodnom zajednicom te s organizacijama izbjeglica povratnika, istaknulo je izaslanstvo te izvijestilo predsjednika o teškoćama koje još prate proces normalizacije života na tim područjima. Posebice su istaknuli teškoće vezane uz stambeno pitanje, nedostatak gospodarskih inicijativa, nezaposlenost i teškoće u suradnji s mjerodavnim tijelima na državnoj razini i s lokalnim tijelima vlasti. Predsjednik Josipović rekao je da tim problemima treba pristupiti krajnje ozbiljno i učiniti sve kako bi se ta područja Hrvatske "revitalizirala, a ljudima koji ondje žive omogućio dostojanstven život".
LONDON - Amnesty International (AI) ponovio je u ponedjeljak u priopćenju poziv hrvatskim vlastima da istraže tvrdnje da viši hrvatski dužnosnici nisu spriječili ratne zločine koje su počinile hrvatske snage tijekom rata 1991. do 1995. godine. AI u priopćenju napominje da je u izvješću iz prosinca 2010. izrazio zabrinutost jer nije istražena povezanost nekih hrvatskih vojnih i političkih čelnika s navodnim ratnim zločinima. Nakon objavljivanja izvješća pokrenuta je istraga protiv jednog od navedenih čelnika, Tomislava Merčepa, piše u priopćenju. Potpredsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks, koji je bio jedan od vodećih političara u istočnoj Slavoniji 1991. godine, suočen je s novim tvrdnjama da nije spriječavao zločine, tvrdi u priopćenju Amnesty International. Potpredsjednik Hrvatskog sabora Vladmir Šeks prošlog je tjedna oštro demantirao ocjene Nicole Duckworth da postoji dovoljno razloga da se protiv njega pokrene istraga vezane uz ratne zločine u Osijeku 1991. godine, naglašavajući kako je neistinita tvrdnja da je u to vrijeme bio "u poziciji zapovijedanja" u tom gradu. Šeks je istaknuo da se nikakva istraga protiv njega ne vodi "ne stoga što je pod zaštitom visoke funkcije nego zato što nema nikakvih osnova i dokaza da se ona pokrene" .
SARAJEVO - Bosna i Hercegovina novu vlast na državnoj razini možda neće dobiti ni do ljeta pa ne treba isključiti ni raspisivanje izvanrednih parlamentarnih izbora, poručili su u ponedjeljak čelnici nekih stranaka zastupljenih u parlamentu BiH nakon još jednog neuspjela sastanka u Sarajevu, na kojemu se pokušala dogovoriti parlamentarna vladajuća većina. "Do ljeta ne očekujem ništa i pitam se imaju li ovakvi razgovori uopće smisla", izjavio je nakon sastanka novinarima Mladen Ivanić, predsjednik Partije demokratskog progresa (PDP), dodavši kako je zbog toga jedino logično rješenje raspustiti saziv parlamenta izabran 3. listopada 2010. Privremeni predsjedatelj Zastupničkog doma Parlamenta BiH Adnan Bašić kazao je kako ohrabruje tek to što na sastanku u ponedjeljak nije bilo teških riječi. Objasnio je kako je dogovoreno da u razdoblju od petnaest dana tri stranačka poslijeizborna bloka dostave dokaz da imaju većinu za donošenje odluka u zastupničkom domu, što je uvjet da se nastavi utemeljiteljska sjednica tog tijela započeta 30. prosinca prošle godine te izabere novo čelništvo parlamenta.Ne dogodi li se to, kazao je Bašić, ne preostaje ništa drugo nego nastaviti razgovore. "Duboko se nadam da će ova agonija prestati", izjavio je Bašić.
RIM - Talijanski predsjednik Giorgio Napolitano na susretu sa slovenskim predsjednikom Danila Turkom u Rimu pozvao je da se odnosi Italije, Slovenije i Hrvatske razvijaju u "duhu Trsta", duhu čiji je okvir Europska unija a cilj prijateljstvo i suradnja, izvijestila je agencija ANSA. U tom duhu, rekao je Napolitano, prva je stvar podržati i do cilja dovesti kandidaturu Hrvatske za članstvo u Europskoj uniji. "Hrvatska je još uvijek izvan EU-a ali je među zemljama zapadnog Balkana najbliža ulasku. Mi, Italija i Slovenija podržavamo kandidaturu", rekao je Napolitano. "Duh Trsta", navodi ANSA, referenca je na "Koncert prijateljstva", koncert glazbenika iz tri zemlje pod ravnanjem Riccarda Muttija održan prošlog srpnja u Trstu kojemu su nazočili predsjednici Napolitano, Turk i hrvatski predsjednik Ivo Josipović.
TUNIS - Mohammed Ghannouchi, posljednji premijer svrgnutog tuniskog predsjednika Zinea El Abidinea Ben Alija, izvijestio je u ponedjeljak o formiranju vlade nacionalnog jedinstva, u kojoj će biti trojica oporbenih vođa, ali i šestorica bivših ministara, koja će upravljati u prijelaznom razdoblju do idućih izbora. Premijer koji je izjavu novinarima dao u predsjedničkoj palači, objavio je popis s imenima 19 ministara te "vlade nacionalnog jedinstva" koja će upravljati zemljom do idućih predsjedničkih i parlamentarnih izbora. Trojica predsjednika političkih stranaka bivše oporbe režimu predsjednika Ben Alija koji je pobjegao u Saudijsku Arabiju nakon 23 godine apsolutne vlasti, ući će u tu vladu. I šestorica članova Ben Alijeve bivše vlade ući će u novu, među kojima premijer, ministar vanjskih poslova Kamel Morjane i ministar unutarnjih poslova Ahmed Kriaa. U vladi će biti i predstavnici civilnog društva.
ABU DHABI - Glavni tajnik Ujedinjenih naroda Ban Ki-moon pozvao je u ponedjeljak u Abu Dhabiju na brzu normalizaciju u Tunisu, gdje vlada nesigurnost pošto je u petak pod pritiskom uličnih prosvjeda svrgnut predsjednik Zine El Abidine Ben Ali. "Duboko sam zabrinut zbog nasilja u Tunisu", rekao je glavni tajnik UN-a na tiskovnoj konferenciji u Abu Dhabiju, gdje je sudjelovao na susretu na vrhu o obnovljivim vrstama energije. "Pozivam tunisku vladu i sve strane da osiguraju red" u zemlji, rekao je. Odgovarajući na upit misli li da će se nemiri iz Tunisa proširiti na susjedne zemlje, glavni tajnik je rekao da ne može predvidjeti posljedice, ali je dodao da "stanje u Tunisu svjedoči o potrebi vlada da se bave potrebama ljudi".
JUBA (Sudan) - Referendum o neovisnosti Južnog Sudana u skladu je s međunarodnim demokratskim standardima, potvrdili su u ponedjeljak promatrači Arapske lige, organizacije koje je Sudan najveća članica, te spomenuli da je u provedbi bilo nekoliko nepravilnosti. "Te nepravilnosti ipak ne potkopavaju vjerodostojnost vrlo transparentna postupka, usklađena s međunarodnim normama", ističe se u izvješću. Promatrači Europske unije i drugih skupina ocijenili su "vjerodostojnim" taj referendum o podjeli Sudana, najveće zemlje članice Arapske lige. Bude li neovisnost izglasovana, nova 193. država svijeta trebala bi biti utemeljena već u srpnju, kad po mirovnom ugovoru, kojim je završio građanski rat na jugu, istječe prijelazno šestogodišnje razdoblje.
LONDON - Bivši švicarski bankar Rudolf Elmer predao je u ponedjeljak u ruke utemeljitelja WikiLeaksa Juliana Asssangea dva CD-a s imenima klijenata banke koji su novac polagali na račune u poreznim oazama, prenosi AFP. Bivši bankar je predao dokumente Assangeu u Međunarodnom novinarskom klubu Frontlineu u Londonu. "Ovdje sam kako bih ga podupro", rekao je novinarima Julian Assange koji se rijetko pojavljuje u javnosti izvan sudnice, jer mu je kretanje ograničeno zbog postupka izručenja u Švedsku. Nekoliko tjedana proteći će do objave bankovnih podataka, "pošto ih WikiLeaks provjeri", precizirao je Assange. Bivši bankar nije u ponedjeljak obznanio ni brojku ni imena osumnjičenih. U nedjelju je za švicarski dnevnik Der Sonntag Elmer rekao da se bankovni podatci odnose na 40-ak multimilijardera, međunarodne tvrtke i hedge fondove, uključivo i iz Sjedinjenih Američkih Država, Njemačke i Velike Britanije.