LONDON - Države više nisu u stanju nositi se novim šokovima, upozorio je u srijedu u najnovijem izvješću Svjetski gospodarski forum (WEF), naglasivši kako se istodobno pojačavaju rizici koji uključuju i katastrofalne posljedice. Financijska i gospodarska kriza iscijedila je u protekle tri godine proračunska sredstva koja su države u cijelom svijetu izdvojile za amortiziranje novih kriza, te se one više ne mogu nositi s eventualnim novim krizama, zaključuju u WEF-u. Istodobno su propali svi dosadašnji međunarodni napori da se postignu globalni sporazumi o trgovini, klimatskim promjenama i upravljanju gospodarstvom, upozorava se u godišnjem izvješću o rizicima. "Sustavi dvadesetog stoljeća ne uspijevaju izaći na kraj s rizicima 21. stoljeća; potrebni su nam novi umreženi sustavi za identificiranje i otklanjanje globalnih rizika prije nego što se uspiju razviti u prave globalne krize", kazao je direktor WEF-a Robert Greenhill. Iako je smanjila prepreke za trgovinu i podržavala održivi rast tijekom jedne generacije, globalizacija je istodobno produbila podjele među državama, upozorava WEF. Te su podjele spriječile sklapanje međunarodnih sporazuma i pojačale napetosti oko trgovine, valutnih tečajeva i integracije svjetskog gospodarstva. Otpor globalizaciji mogao bi pak usporiti rast svjetskog gospodarstva, i to je ujedno najveća prijetnja s kojom se ono trenutno suočava, zaključuje ta organizacija sa sjedištem u Davosu.
BRUXELLES - Europska komisija u srijedu je objavila prvi godišnji pregled gospodarskog rasta, što predstavlja početak primjene "europskog semestra", nove inicijative za koordinaciju makroekonomskih i fiskalnih politika koju mnogi ocjenjuju mini-revolucijom u europskim integracijama. Novi sustav pod nazivom "europski semestar" podrazumijeva da zemlje članice Europskoj komisiji na početku svake godine dostavljaju planove za državni proračun kako bi ih Komisija ocijenila prije nego što budu usvojeni u nacionalnim parlamentima. "Iskreno vjerujem da smo današnjim prihvaćenjem godišnjeg pregleda gospodarskog rasta pokrenuli novu fazu u europskim integracijama. Europski semestar koji započinje danas u samom je središtu reformirane ekonomske strategije... Mi doista uvodimo europsku dimenziju u kreiranju nacionalnih politika i donošenju odluka", rekao je predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso na konferenciji za novinare. Europski semestar započinje u siječnju kada Europska komisija objavljuje godišnji pregled gospodarskog rasta, a u ožujku taj dokument potvrđuje Europsko vijeće. U tom dokumentu se ocjenjuje gospodarska situacija u Europskoj uniji i daju preporuke zemljama članicama o proračunskoj i gospodarskoj politici. Komisija je u svom godišnjem pregledu gospodarskog rasta istaknula tri prioriteta i predložila deset akcija. Prvi prioritet je makorekonomska stabilnost, što u prvom redu znači fiskalnu konsolidaciju, drugi su strukturne reforme, poglavito na tržištu radne snage, a treći prioritet je ubrzanje investicija, ali takvih koje osiguravaju gospodarski rast.
BRUXELLES - Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso zauzeo se u srijedu za povećanje sredstava u europskom fondu za stabilnost eura te izrazio uvjerenje da se dogovor o tome može postići do sljedećeg summita EU-a u veljači. "Komisija smatra da se mora pojačati kapacitet fonda da posuđuje kao i djelokrug njegovih djelatnosti. Posve je moguće donijeti takve odluke najkasnije na sljedećem sastanku Europskog vijeća u veljači", rekao je Barroso na konferenciji za novinare. Predsjednik Europske komisije istaknuo je da se odluka mora donijeti brzo, s obzirom na razdoblje nestabilnosti eurozone. Za sada još nema dogovora zemalja članica o povećanju sredstava fonda. Njemačka i Francuska su još suzdržane prema toj ideji, smatrajući da visina sredstava kojima raspolaže zasad podmiruje potrebe. Njegova je zacrtana vrijednost 440 milijarda eura, ali s obzirom na to da sve više zemalja od financijera postaju tražitelji pomoći, njegovi stvarni kapaciteti trenutačno ne premašuju 250 milijardi eura. "Nadamo se da će zemlje članice prihvatiti povećanje i mislim kako je važno da postoji jasna odlučnost da se očuva stabilnost eurozone", rekao je Barroso.
BRUXELLES - Europska komisija smatra da bi se uvođenjem poreza na imovinu banaka moglo prikupiti dodatnih 50 milijardi eura za financiranje europskog kriznog fonda i pomoć zaduženim članicama, pokazuje interni dokument kojeg je Komisija uputila zemljama članicama eurozone. U tome izvješću, kojeg je dobila na uvid novinska agencija Reuters, dužnosnici Komisije predlažu različite moduse uplata u novi europski financijski mehanizam zaštite koji će 2013. zamijeniti postojeći Europski stabilizacijski fond (EFSF). Naglasivši potrebu za "kritičnom masom uplaćenog kapitala", dužnosnici predlažu okretanje financijskom sektoru za sufinanciranje ukupnih financijskih kapaciteta toga fonda, uz objašnjenje da taj sektor ima koristi od njegovog postojanja. "Jednokratni porez od 0,2 posto na imovinu banaka eurozone omogućio bi prikupljanje oko 50 milijardi eura", dodaje se u tome dokumentu.
BRUXELLES - Belgijska tehnička Vlada obećala je smanjiti proračunski manjak i ispod dozvoljene gornje vrijednosti u Europskoj uniji, usprkos strahovanjima tržišta da je politička blokada u toj zemlji ograničila manevarski prostor Bruxellesa. Prvi čovjek tehničke vlade Yves Leterme izjavio je u srijedu da će u 2011. nastojati zadržati belgijski proračunski manjak ispod ciljane razine od 4,1 posto BDP-a, koju je odredio Bruxelles. Pritom se pozvao na neočekivano dobru proračunsku izvedbu u prošloj godini. Tako je proračunski manjak u prošloj godini iznosio 4,6 posto BDP-a i bio je 0,2 postotna boda manji no što je odredila Europska komisija, te čak 1,4 postotna boda niži nego u 2009. Belgija je ostala bez redovne vlade nakon što se 13 izabranih lijevih stranaka nije uspjelo dogovoriti kako postići veću autonomiju za šest milijuna stanovnika nizozemskog govornog područja i 4,5 milijuna frankofonih Belgijanaca.
BRUXELLES/ZAGREB - Europska unija i talijanska vlada dogovorile su da proizvođač helikoptera AgustaWestland mora vratiti više od 25 milijuna eura nezakonite državne pomoći koju je dobio tijekom 90-ih, priopćeno je u srijedu iz Europske komisije. Tim je dogovorom okončan dugotrajni spor Bruxellesa i Rima oko toga u kojoj je mjeri državna pomoć za vojne projekte korištena kako bi se civilnom sektoru osigurala nepravedna prednost u odnosu na konkurenciju. Europski propisi o državnoj pomoći ne reguliraju pomoć vojnim projektima ali jasno je da u slučaju eventualnog efekta prelijevanja na civilni sektor treba izbjeći narušavanje mehanizma ravnopravne tržišne utakmice, naglasio je europski povjerenik za zaštitu tržišnog natjecanja Joaquin Almunia. Komisija i talijanska vlada dogovorile su da će tvrtka AgustaWestland vratiti 25 milijuna eura koje je potrošila za financiranje projekta A139/AW139, te će dodatno platiti i određeni iznos, koji će se povećavati za svakim novim rotorom prodanim na tržištu.
DUBAI - Ujedinjeni Arapski Emirati žele povezati gradove pustinjskom željeznicom. Pruga će prolaziti kroz sedam emirata, bit će dugačka 1500 kilometara, trebala bi biti gotova i puštena u promet 2017., a njezina izgradnja stajat će 11 milijarda američkih dolara. U prvom dijelu projekta, koji bi trebao biti dovršen do 2014., povezat će se plinsko polje Šah s Ruvaisom i drugim plinskim poljem Šahom.
LONDON - Euro je u srijedu ostao nepromijenjen prema dolaru i jenu na međunarodnim tržištima budući da je prevladalo mišljenje da je zaduženi Portugal uspješnom aukcijom državnih obveznica tek odgodio neizbježno traženje pomoći. Euro je tako ostao nepromijenjen prema dolaru na 1,2975 dolara. Prema jenu je također ostao nepromijenjen, te se njime trgovalo po 108,00 jena. Dolar je također prema jenu ostao nepromijenjen, na 83,25 jena. Među ostalim valutama isticao se australski dolar, koji su pogodile bojazni da bi masovne poplave na sjeveroistoku Australije mogle naštetiti gospodarskom rastu. Australski dolar tako se od 1,0250 američkih za jedan australski dolar, spustio na novu najnižu razinu u mjesec dana od 98 američkih centi.