BRUXELLES - Oporavak gospodarstava zemalja koje žele pristupiti Europskoj uniji općenito je ubrzao u trećem tromjesečju, pri čemu u Hrvatskoj jačanje osobne potrošnje ukazuje i na moguće širenje baze oporavka, objavila je u redovnom izvješću Europska komisija. Turska se ponovno istaknula najvišom stopom rasta realnog BDP-a među zemljama-kandidatima i onima u procesu pristupa EU od 5,5 posto. U Albaniji rast je ubrzao na 4,9 posto, u Srbiji na 2,7 posto a u Bivšoj Jugoslavenskoj Republici Makedoniji na 1,3 posto, navodi se u tromjesečnom izvješću EK. U Hrvatskoj je u trećem tromjesečju počeo blagi oporavak, uz stopu rasta od 0,2 posto, a preliminarne brojke ukazuju i na početak oporavka u Crnoj Gori, uz stopu rasta od dva posto. Island je pak zabilježio osjetno nižu negativnu stopu rasta BDP-a u trećem tromjesečju od 1,6 posto, u odnosu na prethodno tromjesečje kada su se aktivnosti smanjile za čak 7,5 posto. Neto izvoz je ponovno bio glavni pokretač rasta na zapadnom Balkanu, pri čemu jačanje domaće potražnje, i to uglavnom osobne potrošnje, u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini ukazuje i na moguće širenje baze oporavka, ističu u Komisiji.
LUXEMBOURG - Godišnja stopa inflacije u eurozoni u prosincu je porasla na 2,2 posto, po prvi puta u dvije godine premašivši ciljanu razinu Europske središnje banke (ECB), pokazali su u petak podaci europskog statističkog ureda Eurostat. Godinu dana ranije godišnja je stopa inflacije u eurozoni iznosila 0,9 posto, dok je u studenome i listopadu 2010. iznosila 1,9 posto, navodi se u priopćenju Eurostata. Ciljana razina ECB-a za očuvanje stabilnosti cijena koja je temelj zdravog gospodarskog rasta iznosi dva posto. Inflacija je u prosincu ubrzala i u 27-članoj Europskoj uniji, i to na 2,6 posto u prosincu, nasuprot 2,3 posto koliko je iznosila u studenome. U prošloj je godini godišnja stopa inflacije u eurozoni polako ali kontuinuirano rasla, s 1,7 posto u srpnju, na 1,6 posto u kolovozu, te 1,8 posto u rujnu i 1,9 posto u listopadu i studenom.
BAKU - Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso potpisao je u četvrtak s Azerbajdžanom sporazum koji obvezuje Baku da na dugi rok isporučuje plin Europskoj uniji, što je bitan korak prema ostvarenju cilja, a to je diversifikacija energetske opskrbe 27-orice i smanjenje njihove ovisnosti o Rusiji. "Azerbajdžan se obvezao isporučivati odgovarajuće količine plina na dugi rok Europskoj uniji", kaže se u zajedničkom priopćenju objavljenom nakon potpisivanja sporazuma u Bakuu. Taj sporazum potvrđuje izravni pristup Europe plinu iz kaspijskog područja, omogućujući također realizaciju Južnog koridora", rekao je Barroso u tom priopćenju, ali nije precizirao rokove ni količinu plina koji su predviđeni sporazumom. U petak Barroso boravi u Turkmenistanu koji također ima velike rezerve plina i drugi je potencijalni partner za isporuku plina južnim koridorom. Za 4. veljače zakazan je izvanredni sastanak šefova država i vlada zemalja članica EU-a koji će, prema planu predsjednika EU-a Hermana Van Rompuyja, biti posvećen ponajprije vanjskopolitičkim pitanjima energetske opskrbe Europe.
BRUXELLES - Prošle je godine u Europskoj uniji prodano 5,5 posto manje automobila nego u 2009., priopćila je Udruga europskih proizvođača automobila (ACEA). Podaci udruženja pokazuju da je prošle godine u 27 članica EU registrirano ukupno 13,36 milijuna novih vozila, ako se izuzmu Malta i Cipar za koje podaci nisu bili dostupni. Pritom se stanje na vodećim europskim tržištima znatno razlikovalo, pa je u Španjolskoj i Britaniji prodano 3,1 odnosno 1,8 posto više automobila nego u 2009. dok je u Njemačkoj prodaja pala za čak 23,4 posto. Italija je zabilježila 9,2-postotni pad dok je u Francuskoj prodaja umanjena za 2,2 posto, navodi ACEA. Najveći skok prodaje zabilježila je Irska gdje je registrirano čak 54,7 posto više novih automobila nego u 2009., kada je zabilježen oštar pad registracija, po stopi od 62,1 posto. U 2010. najstrmiji pad zabilježila je Bugarska, gdje je prošle godine zabilježeno 28,9 posto manje registriranih novih automobila.
FAIRFAX - Američki gospodarski oporavak ubrzava se i čini se da će u ovoj godini dosegnuti do 4,0 posto, kazao je u četvrtak predsjednik američke središnje banke Ben Bernanke. "Uočavamo jačanje gospodarstva", rekao je Bernanke na forumu o malim tvrtkama u Fairfaxu, predgrađu Washingtona. "Rast od tri ili četiri posto čini se razumnom prognozom", dodao je čelnik Fed-a. U prognozama objavljenim početkom studenog Fed je predviđao stopu rasta između 3,0 i 3,6 posto. "Mislim da se rizik od deflacije znatno povukao", rekao je Bernanke voditeljima tvrtki. Rizik deflacije bio je ključni faktor u odluci Fed-a da poveća potporu gospodarstvu, posebice kroz plan kupnje imovine u visini 600 milijardi dolara. Bernanke je ipak upozorio da ubrzavanje oporavka neće biti dovoljno da se smanji tvrodorno visoka nezaposlenost, koja je u prosincu iznosila 9,4 posto.
ŠANGAJ - Kineska središnja banka u petak je najavila da će dodatno ublažiti ograničenja prekograničnih tokova kapitala, nakon što je u posljednje vrijeme već poduzela niz koraka u tom smjeru, nastojeći također potaknuti učestaliju upotrebu juana u svijetu. Kako je rekao jedan viši dužnosnik Narodne banke Kine u govoru objavljenom na bančinoj internetskoj stranici, Peking će također povećati fleksibilnost tečaja juana i nastaviti s otvaranjem kineskih financijskih tržišta. Tržišta u nastajanju suočavaju se s pojačanim pritiscima dotoka kapitala, koji potpiruje inflaciju i potiče napuhavanje cijena imovine, kazao je viceguverner Li Dongrong. Kina će nastaviti provoditi reforme čiji je cilj kontrolirano jačanje konvertibilnosti juana i uravnoteženo upravljanje prekograničnim protokom kapitala, dodao je, ne navodeći pojedinosti.
FRANKFURT - Inflacija u najvećem europskom gospodarstvu, onom Njemačke, popela se na 1,7 posto u prosincu, čime je u cijeloj prošloj godini dosegnula 1,1 posto, objavio je u petak statistički ured Destatis. Destatis je tako potvrdio procjene objavljene krajem prosinca, objašnjavajući najnoviji rast višim cijenenama energije i prehrambenih proizvoda kao glavnim čimbenicima. U podacima za cijelu godinu, skuplja goriva smatraju se odgovornima za većinu povećanja, dodaje se u priopćenju. Destatis bilježi da su godišnja, kao i mjesečne stope inflacije u Njemačkoj ostale ispod zacrtane granice Europske središnje banke (ECB) nešto ispod 2,0 posto.
BUKUREŠT - Rumunjska bi trebala strože kažnjavati prijevare vezane uz europske fondove, kazao je europski povjerenik za poreze i carinsku uniju Algirdas Šemeta nakon posjeta Bukureštu. "Imam dojam da je došlo do stagnacije napora u borbi protiv prijevara tijekom posljednjih 18 mjeseci. Sustavi kontrole trebaju biti ojačani, a vlasti bi trebale strože kazniti prijestupnike kada se otkriju", rekao je Šemeta za agenciju France presse. "Izgleda kao da postoji manjak angažmana u pravosudnim krugovima da se do kraja dovedu afere vezane uz pronevjere i nepravilno korištenje europskih fondova. Broj presuda koje su uslijedile nakon istraga je prenizak", dodao je. Po povjereniku, "u 73 posto slučajeva koje je Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) predao između 2008. i 2010. Rumunjskoj, vlasti nisu poduzele ni jednu akciju. "Zadaća je zemalja članica osigurati nadzor afera s prijevarama i osigurati da sankcije obeshrabruju takva djela", dodao je.
SAN FRANCISCO - Američki kompjutorski div Intel priopćio je da je u 2010. ostvario najvišu godišnju dobit u svojoj povijesti zahvaljujući pojačanoj orijentaciji tvrtki na podatkovne centre za potrebe pružanja usluga "cloud computinga". Tvrtka je u prošloj godini ostvarila neto dobit u visini 11,7 milijardi dolara, što je gotovo trostruko više nego u prethodnoj godini. Prihodi su iznosili 43,6 milijardi dolara. "Prošla je godina bila najbolja u Intelovoj povijesti", kazao je izvršni direktor te tvrtke sa sjedištem u Kaliforniji Paul Otellini u komentarima objavljenim uz izvješće o poslovanju. "Vjerujemo da će 2011. biti još bolja", dodao je. Tvrtka u tekućem tromjesečju očekuje prihode u visini 11,5 milijardi dolara, a za ovu je godinu najavila 14 milijardi dolara vrijednih ulaganja u istraživanja i razvoj proizvoda, te aktivnosti akvizicija i spajanja.
BERLIN - Promet na Rajni u Njemačkoj nekoliko će dana biti blokiran na dionici kod turističkog odredišta Lorelei, gdje se u četvrtak prevrnuo tanker sa sumpornom kiselinom pri čemu su nestala dva člana posade, priopćile su vlasti u petak. "Nije došlo do curenja" sumporne kiseline u vodu, istaknuo je Florian Krekel, pomoćnik direktora službi riječne plovidbe u Bingenu. "Riječni promet zaustavljen je u tom dijelu zbog broda ali i povišene razine Rajne", kazao je on. "Tanker je pričvršćen kablovima kako ne bi potonuo", dodao je on. Tanker dug 110 metara prevozio je 2400 tona sumporne kiseline BASF-a, najvećeg proizvođača u kemijskoj industriji. Teret je ukrcan u Ludwigshafenu gdje se nalazi sjedište BASF-a, a plovio je prema Antwerpenu u Belgiji.
LONDON - Britanski proizvođač vojne opreme BAE Systems objavio je u petak da je odlučio kupiti irsku grupu Norkom, specijaliziranu za borbu protiv financijskog kriminala, za 217 milijuna eura. "Borba protiv financijskog kriminala prioritet je za vlade i financijske institucije", rekao je izvršni direktor BAE Systemsa Ian King u priopćenju. "Povezivanje će rezultirati znatno poboljšanom ponudom za kupce i otvoriti priliku za ubrzan razvoj grupe BAE Systems u brzorastućem sektoru internetskih i obavještajnih usluga", objasnio je pritom. Dioničari Norkoma dobit će 2,10 eura gotovine po dionici koju posjeduju. "Ponudom je vrijednost ukupnog izdanog kao i onog dioničkog kapitala Norkoma koji će se tek izdati procijenjena na oko 217 milijuna eura", dodaje se u priopćenju.
LONDON - Cijene nafte pale su u petak na međunarodnim tržištima nakon što je Kina podigla razinu obveznih rezervi za banke za pola postotnog boda, potpirivši bojazni da će time prigušiti apetit za kupnju nafte i ostale robe. Cijene sirove nafte pale su na američkom tržištu 1,10 dolara na 90,30 dolara za barel. Na londonskom su tržištu cijene terminskih ugovora za isporuke u veljači ostale nepromijenjene na 98,06 dolara. Cijene nafte na američkom tržištu manje su za 7,74 dolara u odnosu na one u Londonu. Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) u petak je na svojoj internetskoj stranici objavila da je cijena referentne košarice njezine nafte u četvrtak iznosila 93,96 dolara, što znači da je bila 27 centi niža nego dan ranije.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Pooštravanje kineske monetarne politike pokvarilo je u petak raspoloženje na europskim tržištima dionica, koja je razvedrio američki informatički div Intel odličnim poslovnim rezultatima. Indeks Londonske burze Ftse pao je tako 0,7 posto na 5.979 bodova dok je franfurtski DAX bio u minusu 0,4 posto, kliznuvši na 7.046 bodova. Na približno istom postotnom gubitku bio je i pariški CAC, spustivši se 0,3 posto na 3.964 boda. Najveći je dobitnik bio britanski ARM Holding, čija je dionica poskočila 6,5 posto. U plusu su bili i Infineon i ASML Holding, i to za 1,2 odnosno 2,8 posto.
TOKIO - Na azijskim se burzama jutros trgovalo oprezno jer su ulagače u defenzivu natjerali jučerašnji pad cijena dionica na Wall Streetu, rast nezaposlenosti u SAD-u i mogućnost povećanja kamata u eurozoni. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks jutros pao 0,9 posto, dok su cijene dionica u Singapuru i Šangaju oslabile između 0,7 i 1,1 posto. Burzovni indeksi u Hong Kongu, Australiji i Južnoj Koreji porasli su između 0,1 i 0,8 posto, a MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u minusu 0,1 posto. Nakon što su dulje vrijeme zbog recesije inflacijski pritisci u svijetu bili slabašni, rast cijena nafte i drugih sirovina, te hrane već je neke zemlje natjerao na povećanje kamata. Nedavno su to učinile monetarne vlasti u Kini, Južnoj Koreji i Tajlandu.
NEW YORK - Na Wall Streetu su u četvrtak vodeći indeksi pali, jer je ulagače pokolebao neočekivani rast nezaposlenosti u SAD-u, a pod snažnim se pritiskom, zbog pada cijena sirovina, našao rudarski sektor. Dow Jones indeks oslabio je 23 boda, ili 0,20 posto, na 11.731 bod, dok je S&P 500 pao 0,17 posto, na 1.283 boda, a Nasdaq indeks 0,07 posto, na 2.735 bodova. Pad cijena zahvatio je gotovo sve sektore. Od 10 sektora S&P 500 indeksa oslabilo je njih sedam. Najviše su pritom pale cijene dionica u rudarskom sektoru. Nakon višednevnog snažnog rasta, jučer su pale cijene sirovina jer se ulagači plaše slabljenja potražnje iz Kine, najvećeg svjetskog uvoznika sirovina. Zbog toga je S&P indeks rudarskog sektora izgubio 0,8 posto.