Priručnik, koji je tiskan u nakladi od tisuću primjeraka, je rezultat suradnje i podrške Europske mreže za rodno osjetljiv proračun, Upravnog odbora za ravnopravnost spolova Vijeća Europe, organizacija civilnog društva i nezavisnih stručnjaka/inja, priopćio je danas Vladin Ured za ravnopravnost spolova.
"Vijeće Europe se tom korisnom publikacijom obraća donositeljima političkih odluka, ali nudi praktične metode i sredstva svim provoditeljima odluka na nižim razinama, odnosno svima koji se susreću s planiranjem i raspodjelom proračunskih stavki u svakodnevnom radu", ističe u priopćenju predstojnica Vladinog Ureda Helena Štimac Radin.
U priopćenju se navodi kako Vijeće Europe rodno osjetljiv proračun definira kao "uvođenje rodno osviještene politike u proračunske procese" te postavlja rodno osjetljiv proračun u okvir rodno osviještene politike kao instrumenta strategije za uspostavljanje ravnopravnosti spolova.
Polazeći od toga da se rodno osviještena politika ne može ostvariti bez usredotočenosti na raspodjelu financijskih sredstava iz proračuna, Priručnik donosi promjene u načinu kako se proračun analizira, planira i provodi u praksi te ističe nužnost usklađivanja političkih opredjeljenja za uspostavljanje ravnopravnosti spolova s raspodjelom sredstava.
Središnji dio Priručnika je poglavlje "Kako uvoditi rodno osjetljiv proračun" u kojem se opisuju preduvjeti za uvođenje rodno osjetljiva proračuna i opisuju faze samog procesa.
Kao primjer dobre prakse ističe se Austrija, koja je Saveznim Ustavom iz 2008. obvezala vladina tijela na svim razinama da pri upravljanju proračunom budu usmjerena na ravnopravnost spolova. Belgija je 2007. Zakonom o uvođenju rodno osviještene politike osigurala da se Saveznom proračunu nadodaje tzv. "bilješka o rodnoj raspodjeli" u kojoj su navedeni izdaci svih tijela za aktivnosti namijenjene ostvarivanju ravnopravnosti između žena i muškaraca, a andaluzijsko zakonodavstvo iz 2003. propisuje procjenu utjecaja na spolove svih prijedloga zakona i propisa. Prakse u zemljama EU pokazuju mnoge sličnosti u pristupima i instrumentima, ali se naglašava prilagođenost metodologija lokalnim prilikama i stanju u svakoj zemlji, navodi se u priopćenju.
Dodaje se kako u procesu uvođenja rodno osjetljivog proračuna civilno društvo ima ulogu stručnjaka, kontrolora i partnera. Primjeri djelovanja udruga iz različitih zemalja Europe opisani su u zadnjem poglavlju priručnika.
Tekst priručnika dostupan je javnosti u elektronskom obliku na internetskim stranicama Ureda www.ured-ravnopravnost.hr, a svi zainteresirani za tiskani primjerak te publikacije mogu se obratiti tajništvu Ureda putem elektroničke pošte na adresu ured.ravnopravnost@vlada.hr.