U proteklih šezdeset godina mijenjali su se predsjednici, uprave, članovi i statuti, no ljubav prema filmu i ljepota stvaranja bili su, jesu i bit će konstanta, a neodoljivost filmske umjetnosti drži hrvatske filmske djelatnike u filmskom svijetu unatoč svim nedaćama, recesijama i krizama, naglasila je predsjednica Društva Nada Gačešić-Livaković.
Rekla je kako Hrvatsko društvo filmskih djelatnika od svog osnutka neprekidno skrbi o hrvatskim filmskim djelatnicima, potiče slobodu i kvalitetu filmskog stvaralaštva, utječe na uvjete proizvodnje filmova, štiti moralna i socijalna prava svojih članova te se bori za profesionalizam u hrvatskoj kinematografiji.
Kao najveći problem s kojima se filmski djelatnici suočavaju danas, istaknula je da se premalo radi, iako tome nije uvijek uzrok novac. Filmski djelatnici navikli su puno raditi i dugo čekati svoje honorare, no sada je nastalo zatišje i to se mora promijeniti, dodala je.
Redatelj i scenograf Vladimir Tadej, koji je na prvoj skupštini Društva prije šezdeset godina bio zapisničar, zahvalio je u ime nagrađenih, izrazivši nadu da će nove generacije filmaša koje dolaze još više poboljšati ugled hrvatskoga filma.
Među 80-tak filmskih djelatnika kojima je Hrvatsko društvo filmskih djelatnika dodijelilo zahvalnice su i neki od samih osnivača Društva - Ivanka Forenbacher, Radojka Tanhofer, Mihail Ostrovidov, Vatroslav Mimica, bivši predsjednici Šime Šimatović, Ilija Ivezić, Antun Vrdoljak i Ljubo Šikić te Fadil Hadžić, Relja Bašić, Božidarka Frajt, Borivoj Dovniković, Petar Krelja i Branko Lustig.
Hrvatsko društvo filmskih djelatnika osnovano je u svibnju 1950., a prvi predsjednik bio mu je Josip Kirigin. Društvo danas ima više od 680 članova, različitih zvanja i profesija s područja audiovizualnih djelatnosti, a djeluje u osam ogranaka (režije, snimatelja, scene, glumaca, montažera, organizacije, kaskadera i animiranog filma).
Društvo, među ostalim, promiče hrvatski film u zemlji i inozemstvu, surađuje s ostalim srodnim udrugama, povezuje sve grane kinematografske djelatnosti, radi na zaštiti autorskih prava, sudjeluje u donošenju pravnih propisa i izrada pravnih akata vezanih za kinematografiju, posreduje u ostvarivanju prava na mirovinsko i zdravstveno osiguranje, a svake godine i bira hrvatskog kandidata za američku filmsku nagradu Oskar za najbolji film na stranom jeziku.