Program i druženje zajednički su organizirali Esperantsko društvo "Bude Borjan", koje u Zagrebu djeluje od 1945., te Udruženje slijepih esperantista Hrvatske koje bilježi gotovo četiri desetljeća postojanja i rada, a u njegovoj realizaciji s njima je surađivao Hrvatski savez za esperanto - Kroata Esperanto-Ligo (KEL).
Nazočne su pozdravili predsjednica KEL-a Judita Rey Hudeček, predsjednik Esperantskoga društva "Bude Borjan" Anto Mlinar i predsjednik Udruženja slijepih esperantista Hrvatske Antun Kovač.
Poeziju na esperantu interpretirala je dramska umjetnica Vida Jerman, a nove knjige prevedene na esperanto predstavio je Josip Pleadin .
Dan esperanta i esperantske kulture obilježava u spomen na osnivača i utemeljitelja esperanta - jezika mira Lazara Ludwiga Zamenhofa, poljskoga liječnika židovskoga podrijetla, rođena 15. prosinca 1859. u Bialystoku, tada Rusija, a danas Poljska, koji je umro u Varšavi 14. travnja 1917. godine.
Na zamisao o zajedničkom jeziku svijeta došao je Zamenhof još u djetinjstvu dok se školovao u Bialystoku, sredini u kojoj se govorio jidiš, njemački, hebrejski, poljski, armenski, litvanski i ruski, a u školi se kao obvezatan učio latinski, grčki, engleski i francuski jezik.
Živeći u "jezičnom Babilonu" Zamenhof je već kao petnaestogodišnji gimnazijalac razmišljao o jedinstvenom jeziku kojim bi se sporazumijevali ljudi različitih jezika i nacionalnosti.
Završivši studij medicine nastavio je rad na novom jeziku pa se u srpnju 1887. pojavio prvi priručnik esperanta koji je Zamenhof potpisao pseudonimom Doktor Esperanto, po čemu je poslije jezik i dobio ime. Bila je to skromna knjižica od četrdesetak stranica, s malim rječnikom i Zamenhofovim stihovima na esperantu. Uskoro je bila prevedena na niz svjetskih jezika, a desetak godina nakon izlaska, pojavila se i na hrvatskom.
Esperanto dugo nije bio službeno priznat. Za njegovu je afirmaciju bio posebno važan 38. svjetski kongres esperantista 1953. u Zagrebu, a godinu dana poslije Opća skupština UNESCO-a prvi je put priznala odgojnu, kulturnu i znanstvenu vrijednost esperanta.
Zagreb je od 21. do 28. srpnja 2001. godine ugostio 86. svjetski kongres esperantista s oko 2000 sudionika iz 59 zemalja. Tom prilikom je Zagreb dobio na dar skulpturu danskoga kipara Jaspera Neergaarda "La Futuro" postavljenu na Kennedyjevom trgu, a osnivač esperanta ima i svoju ulicu u elitnome dijelu hrvatskoga glavnog grada.