ZAGREB/ŽENEVA - Dvojica pilota manjeg zrakoplova koji je poletio iz Zagreba izgubili su život u nedjelju u padu letjelice dok su pokušavali sletjeti na aerodrom u Samedanu, u blizini elitnog skijališta St. Moritza u kantonu Graubuendenu, priopćila je policija, a prenosi agencija France Presse. "Obje osobe u zrakoplovu su poginule", rekao je glasnogovornik policije kantona Sandro Pensa, istaknuvši da uzroci nesreće zasad nisu poznati, javlja France Presse. Prema informacijama kantonalne policije Graubuendena radi se o njemačkom zrakoplovu u kojem su bila dva pilota, potvrđeno je Hini iz ureda glasnogovornika MVPEI-a. Njihov identitet i nacionalnost još nisu službeno potvrđeni, no neslužbeno se doznaje da su imali njemačke zrakoplovne dozvole, rečeno je iz ureda glasnogovornika MVPEI-ja. Glasnogovornik policije kantona Sandro Pensa rekao je da je zrakoplov tipa "Premiere 1" bezuspješno pokušao sletjeti u Samedan. U priopćenju objavljenom u nedjelju predvečer, švicarska policija dodaje da je zrakoplov, koji je prema uredu glasnogovornika MVPEI-ja poletio iz Zagreba oko 13.15 sati, pao oko 15.00 sati po srednjoeuropskom vremenu, u času kada je nakon prvog pokušaja prizemljenja kružio u velikom luku. Prilikom pada je "presjekao tri električna voda srednjeg napona", a onda se srušio u blizini trafostanice pokraj sela Bevera, te se zapalio.
SPLIT - Predsjednica Nacionalnog odbora za praćenje pregovora s EU-om i članica saborskog vanjskopolitičkog odbora Vesna Pusić danas je u Splitu, odgovarajući na novinarska pitanja, izjavila kako su Hrvati najugroženiji narod u BiH, a da je službena hrvatska politika prema BiH od 2004. godine "nikakva". "Hrvati su najugroženiji u Bosni i Hercegovini, jednim dijelom i kao rezultat politike Hrvatske prema BiH u 90-im godinama, a onda i kao rezultat mnogih drugih politika i tragedija koje su se tamo dogodile", rekla je Pusić. "Bez Hrvata u BiH" teško da ta zemlja može opstati, dodala je ona. Ocjenivši politiku Hrvatske prema BiH u 90-im godinama katastrofalnom, Pusić je istaknula kako "od 2004. godine naovamo Hrvatska nije imala nikakvu politiku prema BiH". Hrvati u BiH u ovom trenutku imaju mogućnost da na "svoju važnost" utječu tako da budu nositelji europskih procesa, rekla je Pusić. "Hrvati u BiH svojim potencijalom kroz vezu sa Hrvatskom mogu biti transfer znanja, modela reformi i kontakata na putu BiH prema članstvu u EU, i tu Hrvatska može i treba bitno doprinijeti", kazala je. Po njezinim riječima, nakon izbora sljedeće godine na kojima će, kako smatra, doći do promjene vlasti, Hrvatska treba "krenuti sa regionalnom inicijativom za BiH". "U toj bi incijativi nositelj projekta bila BiH, ali bi sudjelovale Hrvatska i Srbija sa zajedničkim interesom da BiH postane članica NATO-saveza", istaknula je Pusić.
Objašnjavajući zamisao o pokretanju te regionalne incijative, Pusić je kazala kako Hrvatska i Srbija, kao ključni susjedi BiH, trebaju djelovati tako da " u početku ne ometaju integrativne procese u BiH, a vremenom bi ih, po mogućnosti, trebali početi pomagati". "Cjelovita BiH", nužna je za stabilnost BiH, zaključila je Pusić.
MINSK - Bjeloruski predsjednik Aleksander Lukašenko pobjednik je predsjedničkih izbora održanih u nedjelju, sa 72 posto glasova birača, po izlaznoj anketi, dok su se u Minsku okupile tisuće predstavnika oporbe nezadovoljnih tijekom izbora, unatoč pokušaju policije da ih rastjera. Po rezultatima ankete koje je objavila državna televizija, Lukašenko je osvojio 72,2 posto glasova, više od protukandidata Andreja Sannikova i Vladimira Nekljajeva koji će dobiti tek 6,1 posto svaki. Tisuće Bjelorusa na poziv oporbe pošli su u nedjelju navečer prema Oktobarskom trgu u Minsku, noseći crveno-bijele zastave i zastave Europske unije, izvikujući slogane kojima su tražili više slobode, izvijestio je novinar agencije France Presse. Oporba je već u subotu pozvala na okupljanje, ocijenivši da će izbori biti namješteni. Specijalna policija intervenirala je oko 18.30 sati po srednjoeuropskome vremenu kako bi rastjerala dvjestotinjak prosvjednika, koristeći 'šok-granate' i pendreke. Kandidat Nekljajev je ozlijeđen u toj gužvi. Zadobio je ozljede glave i prevezen je u bolnicu vozilom hitne medicinske pomoći, rekao je voditelj njegove predizborne kampanje. Lukašenko je trostruki pobjednik predsjedničkih izbora u Bjelorusiji, 1994., 2001. i 2006. Potonje su obilježile nepravilnosti i represija prema oporbi. Na Zapadu ga mnogi smatraju autoritarnim državnikom, a po dokumentima koje je objavio WikiLeaks, američki su ga diplomati nazvali "neuravnoteženim" čovjekom koji "želi zauvijek ostati na vlasti".
ŽENEVA - U sukobima u Obali Bjelokosti u "zadnja tri dana više od 50 osoba je poginulo, a više od 200 je ozlijeđeno", rekla je u nedjelju UN-ova visoka povjerenica za ljudska prava Navi Pillay, izrazivši zabrinutost zbog "masovna gaženja ljudskih prava". Pillay u priopćenju osuđuje česte otmice o kojima izvješćuju "stotine žrtava i članovi njihovih obitelji". Po tim svjedočenjima, otmičari su "nepoznate naoružane osobe u vojnoj odori koje uglavnom operiraju noću, u pratnji pripadnika Obrambeno-sigurnosnih snaga i milicija". "Informacije govore da se taoce nasilu odvodi u ilegalne zatvore, gdje ih se drži u skrovitosti i bez informacija. Drugi su pronađeni mrtvi u sumnjivim okolnostima", dodala je. Pillay žali što "pogoršanje sigurnosnog stanja u zemlji i ograničenje slobode kretanja UN-ova osoblja otežavaju bilo kakvu istragu o tim utvrđenim brojnim povredama ljudskih prava".
WASHINGTON - Američki ministar pravosuđa Eric Holder proučava pravne mogućnosti radi kaznenog gonjenja Juliana Assangea, rekao je u nedjelju američki potpredsjednik Joe Biden koji je osnivača WikiLeaksa nazvao "high-tech teroristom". "Ministarstvo pravosuđa proučava to pitanje", rekao je Biden za NBC. "Ako je planirao urotu zajedno s jednim američkim vojnikom kako bi došao u posjed tih tajnih dokumenata, to je potpuno drukčije nego kada bi se dokumenti predali nekom novinaru", ocijenio je Biden. Američki zakon o špijuniranju iz 1917. nije 'skrojen' za takve slučajeve, jer treba dokazati da WikiLeaks, koji je objavio tisuće američkih diplomatskih depeša, nije tradicionalna vrsta medija. Tužitelji u američkom ministarstvu rade na drugoj pravnoj osnovi. Oni žele prikupiti dokaze da je osnivač WikiLeaksa "planirao urotu", po riječima potpredsjednika Bidena, potičući pa i surađujući s američkim vojnikom Bradleyjom Manningom, osumnjičenim da je toj internetskoj stranici predao tisuće dokumenata. Optužba za urotu omogućila bi američkoj administraciji da Assangea goni za ugrožavanje nacionalne sigurnosti, tvrdeći da su tradicionalni mediji i dalje pokriveni slobodom mišljenja koja se jamči ustavom. "Taj je čovjek napravio stvari koje su pričinile štetu, ugrozile život i posao nekih osoba u svijetu. Otežao je vođenje poslova s našim saveznicima i prijateljima", rekao je Biden koji Assangea smatra "visokotehnološkim teroristom".
PUEBLA - Jedanaest osoba je poginulo, a dvanaest je ozlijeđeno u nedjelju u eksploziji naftovoda domaće naftne tvrtke Pemexa u Texmelucanu, u središtu Meksika, priopćila je vlada u državi Puebli. U eksploziji je "jedanaest osoba izgorjelo, dvanaest je ozlijeđeno, među kojima dvije teško, a 32 kuće su oštećene", rekao je Valentin Meneses, ministar unutarnjih poslova u vladi te države. Kako navodi Meneses, eksploziju koja se dogodila oko 5.30 sati po mjesnom vremenu (12.30 sati po srednjoeuropskom) uzrokovala je krađa nafte iz naftovoda. Lokalne televizije objavile su snimke na kojima se vidi golem oblak crnog dima iznad mjesta eksplozije i velik broj ljudi koji izlaze iz svojih domova tražeći sklonište. Meneses je kazao da spasilačke službe kontroliraju požar koji je izbio nakon eksplozije.
RIM - Idejni tvorac zajedničke europske valute, bivši talijanski ministar gospodarstva Tommaso Padoa Schioppa umro je u subotu navečer u Rimu u 71. godini od srčanog udara. Schioppa, talijanski ministar gospodarstva i financija od 2006. do 2008. za vrijeme vlade Romana Prodija umro je iznenada dok je bio na večeri s prijateljima, rekao je za medije jedan od uzvanika na toj večeri. Njegova iznenadna smrt potresla je talijansku poslovnu i političku elitu kojoj će ostati u sjećanju po gorljivu zalaganju za europski projekt i za zajedničku europsku valutu. Predsjednik Europske središnje banke (ECB) Jean-Claude Trichet odao je počast Schioppi koji je od lipnja 1998. do svibnja 2005. bio član uprave ECB-a. "Europska monetarna unija gubi mislioca, čovjeka akcije i vizionara koji je bio potpuno predan europskom jedinstvu", piše u priopćenju koje je Trichet objavio uime te financijske ustanove sa sjedištem u Frankfurtu. "Svi smo cijenili njegovo revno predanje, stručnost i iznimni doprinos osnutku i konsolidaciji ECB-a i eurosustava", dodao je, rekavši da žali zbog gubitka "bliskog kolege i prijatelja".