Riječ je o trećem dijelu Medvešekove trilogije koja progovara o hrvatskoj i europskoj današnjici, u kojoj su još predstave "Vrata do" i "Najbolja juha! Najbolja juha!".
Šoljan je svoju radiodramu, ovjenčanu uglednim europskim nagradama u režiji Zvonimira Bajsića, napisao 1985. na temelju nizozemske legende o dječaku koji je, začepivši svojim prstom rupu na morskome nasipu, spasio Haarlem od poplave. Šoljanov Hrvat na privremenom radu u inozemstvu igrom slučaja ponovio je isti hrabri čin, a njegova sudbina u ZKM-ovoj predstavi bila je predložak za niz tema koje su uoči ulaska Hrvatske u Europsku uniju još aktualnije nego tada.
Redatelj Rene Medvešek rekao je da lik hrvatskog 'gastarbajtera' u malome predstavlja proces integracije koji može biti pozitivan, ali propituje kako mehaničko ulaženje u Europsku uniju kod ljudi budi nacionalno orijentirana razmišljanja o tome kako sačuvati nacionalne interese i identitet.
Predstava nema namjeru biti euroskeptična, eurofilna ili eurofobična, već nastoji progovoriti o svim aspektima ulaska Hrvatske u Uniju, dodao je Medvešek, napomenuvši da mu je aktualni trenutak bio osnovni motiv da se upusti u razradu tog djela.
Ravnateljica ZKM-a Dubravka Vrgoč smatra kako predstava postavlja pitanja o ulasku Hrvatske u novu zajednicu koja bi si svatko u publici mogao postaviti. Po njezinim riječima, ona propituje naše mjesto ili pak izostanak našega mjesta u današnjim europskim rasporedima i u onim procesima što sve izvjesnije podcrtavaju našu neizvjesnost u perspektivama neke moguće ili željene budućnosti.
Podsjetila je da je predstava "Vrata do" govorila o medijskim, a time i ideološkim manipulacijama, globalizacijskim posrnućima i napastima potrošačkog infantilizma, a "Najbolja juha!, Najbolja juha!" o osobnoj estetici otpora prema stvarnosti u kojoj živimo.
Glavni lik predstave "Čovjek koji je spasio Europu" je gastarbajter s više imena - Mate, Mata, Matek, Matan i Mato, a glumi ga mladi glumac Goran Bogdan. Glume još Nataša Dorčić, Suzana Nikolić, Barbara Prpić, Marica Vidušić Vrdoljak, Milivoj Beader, Petar Leventić, Maro Martinović i Filip Nola te članovi glazbene družine "Cinkuši".
Rene Medvešek je napravio i adaptaciju drame, a dramaturginje su Olja Lozica i Pavlica Bajsić, scenografkinja Tanja Lacko, kostimografkinja Doris Kristić.