"Platforma koju smo ponudili otvorena je za sve, a ponajprije za Božu Ljubića jer ona sadrži 90 posto zahtjeva koje je tijekom prijašnijih razgovora postavio HDZ 1990.", rekao je Lagumdžija novinarima u Sarajevu.
SDP BiH, koji je uz Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika na izborima 3. listopada osvojio najveći broj mjesta u Parlamentu BiH, u utorak je ponudio platformu o zajedničkom političkom djelovanju Stranci demokratske akcije (SDA), Hrvatskoj stranci prava (HSP) i Narodnoj stranci "Radom za boljitak" (NSRzB).
Na tu ponudu, koja bi značila i uspostavu izvršne vlasti u Federaciji i državi BiH, odmah su u srijedu negativno reagirali HDZ BiH i HDZ 1990., a predsjednici tih stranaka Dragan Čović i Božo Ljubić upozorili kako bi to bilo drastično kršenje volje većine hrvatskoga biračkog tijela.
Čović je zaprijetio i blokadom vlasti u BiH uspostavi li se vladajuća koalicija iz koje će biti isključena dva HDZ-a.
Lagumdžija je u četvrtak Čovićeve prijetnje ocijenio posve neprimjerenima. "Ako tko uspije sastaviti matematičku većinu i utemeljiti vlast bez SDP-a, nama ne bi palo na pamet prijetiti takvim blokadama", dodao je. "Ako Čović sa svojim partnerima ima većinu, za nas je sasvim legitimno da oni sastave ministarsko vijeće bez SDP-a", ustvrdio je Lagumdžija.
Za razliku od HDZ-a 1990., s kojim je SDP postigao velik stupanj suglasnosti o znatnu broju pitanja i načinu njihova rješavanja, pregovori s HDZ-om BiH nisu dali nikakvih rezultata.
"Mi do danas od njih (HDZ BiH) nismo dobili nikakav papir na kojemu bi napisali što točno žele. Jedino su nam kazali da oni zapravo nikad nisu zagovarali treći entitet", ustvrdio je Lagumdžija.
Temeljna zapreka u komunikaciji SDP-a i HDZ-a BiH jest dužnost predsjedatelja ministarskoh vijeća, rekao je. "Temeljni nesporazum je taj što Čović drži da na čelu toga vijeća mora biti ne samo Hrvat nego Hrvat iz HDZ-a BiH, dakle to mora biti Hrvat kojega će on potvrditi. Mi na to ne možemo pristati", izjavio je Lagumdžija. Imenovanje predsjedatelja ministarskog vijeća ne može se svesti tek na pitanje nacionalnog rotiranja jer je u konačnici riječ i o tome koliko birača stoji iza koje stranke, drži Lagumdžija.
Na upit je li SDP ponudio da novi premijer bude Hrvat iz te stranke, Lagumdžija je odgovorio kako su HDZ-u BiH ponuđene "različite opcije".
Drugi temeljni nesporazum su, po Lagumdžijinu tumačenju, ustavne reforme. Čović je, navodno, tražio da se o tome odluči u roku od šest mjeseci nakon uspostave ministarskog vijeća, a SDP drži kako se o prvom paketu ustavnih reforma treba dogovoriti prije uspostave vlasti i onda ih provesti kako se ne bi ponovio slučaj propasti tzv. travanjskog paketa iz 2006.
Predsjednik SDP-a drži da je u sadašnjim okolnostima vlast u BiH moguće sastaviti do kraja siječnja 2011.