Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom čestita svim takvim borcima, a društvo poziva na uklanjanje prepreka, prihvaćanje različitosti i zaustavljanje diskriminacije kako svakodnevni život osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju ne bi i dalje bio borba za temeljna ljudska prava.
Dodaje kako Opća deklaracija o ljudskim pravima koju je UN donio još davne 1948., a kojom se svim ljudima jamče temeljna ljudska prava, za osobe s invaliditetom ima posebno značenje. Članak 1 deklaracije kaže da su sva ljudska bića rođena slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. "Međutim, i u našem društvu koje se s pravom može pohvaliti visokim stupnjem zaštite ljudskih prava, osobe s invaliditetom su i dalje izložene svakodnevnom kršenju njihovih temeljnih ljudskih prava", ističe Slonjšak.
Navodi kako su u svojim porukama u povodu Međunarodnog dana ljudskih prava, glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon i visoka povjerenica za ljudska prava Navi Pillay istaknuli kako je taj Dan ove godine posvećen borcima za ljudska prava i njihovim hrabrim nastojanjima da prekinu diskriminaciju svake vrste. Posebno su se osvrnuli na više od 650 milijuna ljudi širom svijeta koji žive s nekim invaliditetom. Pri tome su istaknuli da u svakom dijelu svijeta i u svakoj zemlji osobe s invaliditetom često žive na marginama društva, lišene nekih najosnovnijih životnih iskustava. Više od dvije trećine ili 426 milijuna u zemljama u razvoju živi ih ispod granice siromaštva. Mnoge osobe s invaliditetom imaju male mogućnosti pohađanja škole, zapošljavanja, stvaranja vlastitog doma i obitelji te odgajanja djece, druženja ili glasovanja. Zbog svega toga osobe s invaliditetom čine najveću i najugroženiju manjinu na svijetu.
Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom u priopćenju navodi i kako je ovogodišnji Međunarodni dan ljudskih prava obilježila tematskom sjednicom "Zapošljavanje osoba s invaliditetom s posebnim osvrtom na zaštitne radionice" koju je organizirao Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskog sabora u suradnji s Uredom pravobraniteljice. Dodaje kako je time naglasila kako ostvarivanje prava na rad i mogućnosti za samostalno privređivanje predstavlja najviši stupanj socijalnog uključivanja osoba s invaliditetom i predstavlja cilj i preduvjet ostvarivanja svih ostalih ljudskih prava. Podsjetila je da osobama s invaliditetom nije moguće uživanje svih prava i sloboda na ravnopravnoj osnovi s drugima ako su socijalno isključene, ako im obrazovanjem ne nudimo nadu socijalne uključenosti kroz priliku zapošljavanja kao preduvjeta za preuzimanje odgovornosti za vlastiti život i ako im ne osiguramo samostalnost i prostor za osobni razvoj.
"Najmlađi dokument ljudskih prava donesen u ovom tisućljeću – Konvencija o pravima osoba s invaliditetom još je izričitije podcrtala kako je pitanje invaliditeta pitanje ljudskih prava. Njezinim potpisivanjem Hrvatska se opredijelila za prihvaćanje različitosti i zaustavljanje diskriminacije te se time hrvatsko društvo bar načelno složilo da je invaliditet jedna od ljudskih različitosti što znači da nisu osobe s invaliditetom te koje se trebaju prilagoditi društvu, nego se njihovo danas obrazovno, a sutra radno okruženje treba prilagoditi njihovim specifičnostima", navodi u priopćenju pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak te ističe kako društvo pri tome ima obvezu osigurati podršku koja neće njihovo oštećenje pretvarati u invaliditet odnosno nemogućnost da sudjeluju u životu na ravnopravnoj osnovi s ostalim članovima društva.