Upraviteljica zaklade Đurđa Adlešič istaknula je da je minski problem u Hrvatskoj prisutan i danas, 19 godina nakon rata. Podsjetila je da je od 1991. stradala 1921 osoba, od kojih 502 smrtno te 62 pirotehničara, od kojih 25 smrtno te da se smanjuje broj stradalih i sumnjivi minski prostor. Najavila je pokretanje akcije u kojoj će "preko interneta svi zainteresirani moći kupiti minsko polje koje će se razminirati tako prikupljenim novcem".
Razminiranje četvornog metra stoji 8 do 10 kuna, dodala je Adlešič.
Ravnatelj Hrvatskog centra za razminiranje Zdravko Modrušan istaknuo je da se u Hrvatskoj nalazi još 822 četvorna kilometra minski sumnjiva prostora, odnosno oko 1,5 posto državnog teritorija i oko 95.000 mina i neeksplodiranih eksplozivnih sredstava.
Govoreći o izvorima financiranja razminiranja, naveo je da je do sada za tu namjenu utrošeno oko 450 milijuna eura, da je razminirano oko 320 četvornih kilometara te da je najveći dio novca izdvojila je hrvatska vlada - 261 milijun eura (60 posto). Za tu su namjenu dobivena i tri zajma Svjetske banke, dodao je.
Stanje minskih polja ažurira se jednom tjedno, rekao je Modrušan, navevši da je postavljeno oko 16.000 oznaka minske opasnosti.
Hrvatska je potpisnica ottawske konvencije kojom je regulirano uništavanje protupješačkih mina (to je Hrvatska ispunila 2002.) te definira obilježavanje minski sumnjiva prostora i razminiranje. Hrvatska je zatražila produljenje roka za razminiranje za deset godina jer ga nije uspjela dovršiti do 2009.
Bivši hrvatski predsjednik i predsjednik upravnog odbora zaklade Stjepan Mesić kazao je kako je razminiranje političko, gospodarsko, ekološko i sigurnosno pitanje, jer "miniran prostor onemogućuje njegovu funkcionalnu uporabu".