"Zakladi prijeti izumiranje", ocijenio je Gvozden Flego u ime SDP-a, prozivajući HDZ-ove vlade da su bitno umanjile proračunska izdvajanja za znanost, a tako i Zakladu onemogućile u ostvarivanju glavnog cilja - iskorištavanje znanstvenih istraživanja u stvaranju novih vrijednosti.
"Što će raditi Upravni odbor Zaklade koja nema sredstava? Razlika između deklariranog i faktičkog je toliko velika da nas asocira na različite nepoštene namjere", kazao je Flego.
Naglasio je da je većina europskih država izdvajanja za znanstvena istraživanja zadržala na razini prije krize, neke su ih i povećale, dok su u Hrvatskoj, upozorio je, ostale na jednoj trećini u odnosu na mandat koalicijske vlade od 2000. do 2003.
Prigovorio je i da su u Zakladi, ali i resornom ministarstvu, uglavnom zastupljeni znanstvenici iz područja biomedicinskih znanosti, a istodobno su, smatra, neki od predloženih kandidata za članove Upravnog odbora Zaklade "nereprezentativni".
S Fleginim se izlaganjem složio i Miljenko Dorić (HNS/HSU), ističući da je Zaklada, kada je osnovana prije sedam godina, zamišljena kao zamašnjak hrvatskog gospodarstva, s ulogom da obrazovni i znanstveni sustav nasloni na potrebe gospodarstva, "a ništa od toga nije realizirano".
"Sa simboličnim sredstvima koje je dobivala Zaklada i nije mogla odraditi taj važan zadatak", istaknuo je Dorić, iznijevši podatak da država danas na 10 tisuća znanstvenika, odnosno njihove projekte, planira raspodijeliti tek 130 milijuna kuna.
"Pa jednako izdvajamo za Državni zavod za statistiku kao i za potrebe 10 tisuća hrvatskih znanstvenika, za 400 naših vojnika u mirovnim misijama izdvajamo tri puta više nego za sve hrvatske znanstvenike. Je li to ispravan omjer prioriteta?", upitao je Dorić, također ocijenivši kako dio kandidata za Upravni odbor nije na reprezentativnoj razini.
Goran Marić (HDZ) rekao je da se slaže s dijelom prigovora koje su iznijeli Flego i Dorić, ali i naglasio kako se ne može složiti s ocjenom da znanost u Hrvatskoj ne uživa dovoljnu pozornost.
"Po statusu znanosti u društvu mjeri se razvijenost društva. No, prolazimo kroz teška, bremenita vremena i to se odražava i na status znanosti", istaknuo je Marić, odbacivši oporbene prigovore da predloženi kandidati za Upravni odbor Zaklade nisu na reprezentativnoj razini.
Istina je, kaže, da se smanjio udio financiranja za znanost u ukunom BDP-u, posebno u odnosu na EU, ali i ističe da je Hrvatska i dalje po tom pitanju daleko ispred većine tranzicijskih zemalja.
Marić je naglasio i da se izdvajanja za znanost mogu uvećati tek manjim preraspodjelama u tom resoru, posebno, kako je rekao, nakon što se provede sustavna analiza kako proračunski novac troše instituti.
Javivši se za ispravak netočnog navoda, Flego je netočnim ocijenio Marićev podatak da je Hrvatska po izdvajanjima za znanost ispred tranzicijskih zemalja, ističući da su izdvajanja s 1,1 posto BDP-a iz 2003. sada smanjena na 0,7 posto BDP-a, iako je preporuka EU da u ovoj godini dosegnu 3 posto.
"Niti u EU taj cilj nije dosegnut", odgovorio mu je Dragan Kovačević (HDZ), izvijestivši da se izdvajanja za znanost u zemljama EU kreću oko 1,9 posto, dok su u SAD-u blizu 3 posto, a u Japanu preko 3,5 posto BDP-a.
Složio se sa stranačkim kolegom Marićem da dio znanstvenih instituta u Hrvatskoj nije ispunio svoju zadaću, te da nije konkurentan sličnim ustanovama u EU.
Vlada za predsjednika Upravnog odbora Hrvatske zaklade za znanost predlaže akademika Ivicu Kostovića, a za članove Mirjanu Eckert Maksić, Georga Dreznera, Vladimira Vadića, Ljiljanu Marks, Stipana Jonjića, Mirka Zelića, Iliju Ivkovića i Davora Majetića.
Sabor je raspravio i Izvješće o stanju i upravljanju robnih zalihama u 2009., a državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Ivan Bubić izvijestio je kako je stanje u robnim zalihama takvo da Hrvatska u svakom trenutku može reagirati u slučaju elementarnih nepogoda i katastrofa.