Otvorivši skup, predsjednik HSP-a Daniel Srb rekao je da neke zemlje u našem okruženju izlaze ili su već izašle iz gospodarske krize, pri čemu je postavio pitanje odgovornosti izvršne vlasti kojoj nedostaje strateška vizija razvoja hrvatskoga gospodarstva. Rekao je da stanje u gospodarstvu može postati ozbiljno političko pitanje jer može stvoriti nestabilnost i ranjivost hrvatske države.
Predsjednik Hrvatskog instituta za financije i računovodstvo Tihomir Domazet rekao je da je Hrvatska u posljednjih 20 godina zabilježila samo pet posto rasta bruto društvenog proizvoda, ili prosječno 0,5 posto na godinu, a druge zemlje u okruženju zabilježile su znatno veći rast.
Istodobno je industrijska proizvodnja pala oko 23 posto, rekao je, dodajući da je dosadašnji rast BDP-a bio temeljen na inozemnom zaduživanju uz stalni pad broja zaposlenih i monetarnu politiku kojoj je cilj bio očuvati jaki tečaj kune, koji nije bio realan. Zaduživanjem u inozemstvu financirao se i deficit platne bilance države, rekao je, ocjenjujući da je najteži gubitak 110 tisuća radnih mjesta.
Uzroci krize u Hrvatskoj nisu samo u svjetskoj krizi, nego u našim strukturalnim problemima tranzicije i privatizacije te u izostanku prihvaćanja savjeta ekonomske struke i stručnjaka, istaknuo je Domazet.
Po njegovim riječima, moguća su tri scenarija. Prva je opcija nastavak ovakvog ponašanja koje vodi u totalni bankrot države, druga je opcija pomoć i utjecaj izvana poput MMF-a ili EU-a, a treća radikalna promjena ponašanja i ekonomske politike.
Nezavisni ekonomski analitičar Guste Santini istaknuo je veliku zaduženost države i društva, koja je, po njegovim procjenama, i veća od onog što pokazuje službena statistika. Oko 40 posto stanovništva u Hrvatskoj trebalo bi proglasiti stečaj s obzirom na zaduženost građana, rekao je Santini, ističući da u tržišno orijentiranom gospodarstvu nema mjesta za "socijalne akrobacije" i socijalu.
Po njegovim riječima, samo porast proizvodnje i štednja na svim poljima Hrvatskoj može osigurati razvoj i perspektivu.
Umirovljeni profesor Ekonomskog fakulteta Marko Veselica zauzeo se za promjenu gospodarske politike te svijesti u društvu. Hrvatska je kroz dugogodišnje sudjelovanje u SFRJ, a zatim i u Domovinskom ratu doživjela velike štete, rekao je, ističući da hrvatske političke elite poslije nisu uspjele restrukturirati hrvatsko gospodarstvo, industrijsku proizvodnju i društvo u cjelini. Istaknuo je nedostatak strategije hrvatskoga gospodarstva, a za skori ulazak Hrvatske u Europsku uniju rekao je kako u sebi krije opasnost od "kolonizacije Hrvatske".
Skup je nastavljen stručnom raspravom o hrvatskome gospodarstvu, a većina sugovornika složila se da je velika zaduženost i nezaposlenost te pad BDP-a velik problem za Hrvatsku, koji se ne može riješiti brzo i na dosadašnji način vođenja politike.