ZAGREB - Predsjednica hrvatske vlade Jadranka Kosor sastala se u ponedjeljak s ministrom vanjskih poslova Novog Zelanda Murrayem McCullyjem, a tijekom razgovora izrazila je zabrinutost za rudare zatočene nakon eksplozije u rudniku Pike River, priopćeno je iz vlade. Govoreći o hrvatskoj zajednici na Novom Zelandu, koja obuhvaća više od sto tisuća članova, predsjednica hrvatske vlade istaknula je kako su oni mostovi zajedništva između dviju zemalja, naglasivši pri tome odlične bilateralne odnose, na kojima treba nastaviti produbljivati gospodarsku suradnju. U tom kontekstu premijerka Kosor predstavila je 30-ak investicijskih projekata, vrijednih oko 14 milijardi eura, od ulaganja u infrastrukturu pa sve do turizma. Osim gospodarstva, govorila je i o završnoj fazi pregovora o članstvu u Europskoj uniji, kao i borbi protiv korupcije, prema priopćenju. Izrazivši potporu hrvatskoj vladi u pregovorima s Europskom unijom, ministar McCully također je govorio o potrebi intenziviranja gospodarske suradnje te o mogućnosti ukidanja viznog režima, kao dodatnog poticaja snaženju gospodarske razmjene.
ZAGREB - Predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić razgovarao je u ponedjeljak u Hrvatskom saboru s ministrom vanjskih poslova Novog Zelanda Murrayjem McCullyjem o unaprjeđenju bilateralnih odnosa te jačanju parlamentarne suradnje između Hrvatske i Novog Zelanda, priopćeno je iz ureda predsjednika Sabora. Iako su bilateralni odnosi između Hrvatske i Novog Zelanda dobri, postoji obostrana spremnost za njihovo daljnje unaprjeđenje, osobito imajući u vidu mnogobrojnu hrvatsku iseljeničku zajednicu na Novom Zelandu, zajednička je ocjena Bebića i McCullya. Prema dostupnim podacima, na Novom Zelandu živi oko 100.000 Hrvata. S tim ciljem bi uskoro trebao biti završen i postupak zaključivanja bilateralnog Ugovora o socijalnom osiguranju, koji je od posebnog interesa za članove hrvatske iseljeničke zajednice koji po odlasku u mirovinu iskazuju interes za povratkom u Hrvatsku, izjavio je McCully. U pogledu viznog režima, McCully je istaknuo kako je u pripremi okvir za bezvizni režim za hrvatske državljane koji bi pridonio jačanju kontakata između građana Republike Hrvatske i Novog Zelanda, uključujući mogućnost recipročnog zapošljavanja mladih ljudi između 18 i 30 godina na razdoblje od 12 mjeseci u okviru programa poticanja mobilnosti mladih kroz zaključivanje ugovora o studentskom programu razmjene "Working Holiday Scheme", nastavlja se u priopćenju.
SARAJEVO - Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine konstituiran je u ponedjeljak u Sarajevu u sazivu izabranom na listopadskim parlamentarnim izborima čime je nastavljen postupak uspostave nove zakonodavne vlasti u BiH. Zastupnicima su na sjednici uručene potvrde o izboru koje izdaje Središnje izborno povjerenstvo (SIP) čime su oni i formalno preuzeli osvojene mandate te su potom prisegnuli. Sjednica je, međutim, odmah nakon toga prekinuta jer unutar BiH još nema dogovora o tome koje će političke stranke činiti nove parlamentarne većine na državnoj odnosno razini Federacije BiH, o čemu ovisi i izbor novog vodstva Zastupničkog doma kojega čini 98 zastupnika. Najviše mandata u tom tijelu zakonodavne vlasti, njih 28, osvojila je Socijaldemokratska partija (SDP). Slijedi Stranka demokratske akcije (SDA) koja ima 23 zastupnika, Savez za bolju budućnost (SBB) dobio je 13 mandata, a Hrvatska demokratska zajednica BiH (HDZ BiH) 12. Koalicija HDZ 1990-HSP u federalnom će Zastupničkom domu imati pet zastupnika koliko i Narodna stranka „Radom za boljitak“ braće Lijanovići. Dom naroda federalnog parlamenta čeka uspostavu županijskih skupština koje trebaju delegirati zastupnike za to tijelo zakonodavne vlasti, a tek nakon toga može se očekivati izbor predsjednika i dopredsjednika Federacije BiH koji onda imenuju mandatara za sastav nove vlade.
SARAJEVO - Čelnici vladajuće i najveće oporbene stranke u Republici Srpskoj Milorad Dodik i Mladen Bosić odbacili su u ponedjeljak svaku mogućnost da Posavina postane sastavnim dijelom mogućeg novog entiteta u Bosni i Hercegovini u kojemu bi većinu činili Hrvati. Predsjednik Republike Srpske i Stranke nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Dodik i čelnik Srpske demokratske stranke (SDS) Bosić, koji su u Banjoj Luci potpisali dokument o zajedničkom djelovanju u tijelima vlasti na razini države BiH, tom su prigodom istaknuli kako za njih teritorijalna cjelovitost RS ostaju neupitna te kako ne može biti govora o izdvajanju bilo kojeg dijela teritorija iz sastava tog entiteta. "RS je nedjeljiva politički i teritorijalno i to je osnova svakih mogućih razgovora. Svako zadiranje u teritorijalne i političke kompetencije RS isključuje bilo kakvu mogućnost dijaloga", kazao je Dodik novinarima zamoljen da komentira izjavu predsjednika HDZ BiH Dragana Čovića po kojemu bi u novi entitet trebali ući i dijelovi Posavine, u kojoj su prije rata Hrvati činili većinsko stanovništvo, a koji su sada u sastavu Republike Srpske. Mladen Bosić je potvrdio kako i SDS ima isti odnos prema mogućem teritorijalnom preustroju BiH.
BEOGRAD - U nastavku suđenja četrnaestorici optuženih za ratni zločin u Lovasu 1991., mještanka Lovasa Luja Burger u ponedjeljak je, svjedočeći pred sudskim vijećem za ratne zločine Višeg suda u Beogradu, prvooptuženog Ljubana Devetaka navela kao čovjeka koji je bio glavni u selu nakon što su ga zauzele srpske snage. Ispitana kao svjedok na prijedlog optužbe, Burger je kazala kako je tih dana u Lovasu viđala i drugooptuženog Milana Devčića u policijskoj odori, kao i trećeoptuženog Milana Radojčića u vojnoj odori, te da je selo napadnuto 10. listopada 1991. nakon čega su svi Hrvati morali nositi bijele trake oko ruku i staviti bijele plahte na svoje kuće. Navodeći kako je svakoga dana morala ići raditi, svjedokinja je istaknula da je za Hrvate postojala radna obaveza, kao i da su obitelji iseljavane iz kuća, muškarci odvođeni u zarobljeništvo, te da se na radove išlo pod oružanom pratnjom. Svjedokinja Burger ispitana je u sklopu serije saslušanja u predmetu “Lovas“ planirane za studeni, koja je započeta krajem prošlog tjedna i bit će nastavljena do petka. Suđenje za zločine u Lovasu počelo je 17. travnja 2008., nakon što je srbijansko državno odvjetništvo za ratne zločine optužilo 14 osoba da su kao pripadnici JNA, lokalne teritorijalne vlasti i paravojne postrojbe "Dušan Silni" u listopadu 1991. počinili ratni zločin nad 70 civila u tom mjestu.
LONDON - Afganistanski su gradovi za djecu vjerojatno sigurniji od Londona ili New Yorka unatoč krvavoj talibanskoj pobuni, izjavio je u ponedjeljak viši civilni predstavnik NATO-a u Afganistanu u intervjuu za BBC-jev program posvećen djeci. "Djeca su vjerojatno ovdje sigurnija nego što bi bila u Londonu, New Yorku ili Glasgowu ili mnogim drugim gradovima", rekao je Mark Sedwill u intervjuu za BBC-jevu emisiju Newsround posvećenu djeci. Sedwill, bivši britanski veleposlanik u Afganistanu, komentirao je pritužbe afganistanske djece da se osjećaju nesigurno na ulicama zbog opasnosti od eksplozija bombi. "U Kabulu i drugim velikim gradovima zapravo je malo takvih bombi", rekao je Sedwill i objasnio da "većina djece može živjeti siguran život" u zemlji u kojoj su obiteljske veze vrlo snažne, te da je Kabul "pomalo nalik gradu sastavljenom od sela". Većina djece, čak i u gradovima koji su talibanska uporišta, kakav je Kandahar, obavljaju sigurno svoje svakodnevne dužnosti, kaže Sedwill. Izvješće UNICEF-a (UN-ove zaklade za djecu) iz studenoga 2009., pokazalo je da se Afganistan ubraja među najopasnija mjesta za donošenje djeteta na svijet. Čelnik britanske humanitarne organizacije "Save the Children" osudio je Sedwillove izjave, nazvavši ih potpuno pogrešnima. "Svako četvrto dijete u Afganistanu ne doživi peti rođendan", rekao je Justin Forsyth, izvršni direktor organizacije.
BERLIN - Samuel Kunz, treći na popisu najtraženijih nacističkih zločinaca Centra Simona Wiesenthala, optužen za sudjelovanje u ubojstvu 430.000 Židova, umro je u četvrtak u 89. godini, objavio je u ponedjeljak središnji ured za istraživanje nacističkih zločina u Dortmundu. Samuelu Kunzu trebalo se suditi za ta ubojstva zatočenih Židova koja je počinio kao čuvar koncentracijskog logora Belzeca u Poljskoj, između siječnja 1942. i srpnja 1943. Predmet se vodio na sudu u Bonnu, budući da je Kunz živio u predgrađu bivše njemačke prijestolnice. Samuel Kunz je istražiteljima zaduženim za istragu o Johnu Demjanjuku, kojemu se od jeseni 2009. sudi za ratni zločin, otvoreno priznao da je radio u logoru smrti u Belzecu. "Znali smo da su Židovi ondje ubijani a zatim spaljivani", rekao je. Demjanjuku se od 30. studenoga 2009. sudi zbog sudjelovanja u ubojstvu 27.900 osoba u nacističkom logoru u Sobiboru, u Poljskoj, gdje je od konca ožujka do konca rujna 1943. radio kao čuvar.
LJUBLJANA - Na okružnom sudu u Ljubljani u ponedjeljak je počelo suđenje Karlu Erjavcu i Albinu Gutmanu koji su, u prvom sudskom postupku u tzv. aferi "Patria", optuženi da su "nesavjesnim radom" i "zloporabom položaja" državi uzrokovali štetu od 20 milijuna eura . Riječ je o aferi vezanoj uz narudžbu 135 finskih oklopnih vozila, u vrijeme vlade Janeza Janše, kad je Erjavec bio ministar obrane, a Gutman načelnik glavnog stožera slovenske vojske. Erjavec je inače predsjednik Demokratske stranke umirovljenika (DESUS), koja surađuje i u sadašnjoj Pahorovoj vladi u kojoj je bio ministar za okoliš do početka ove godine, nekoliko mjeseci nakon što je protiv njega podignuta optužnica. Erjavec se na početku suđenja suprotstavio prijedlogu da se dio suđenja zatvori za javnost, rekavši da je u vezi s tim slučajem već sve objavljeno u medijima, te negirao ono što mu se optužnicom stavlja na teret. Državni tužiteljstvo u optužnici je navelo da su Erjavec i Gutman oštetili državni proračun jer su pristali na loš ugovor s finskim proizvođačem oružja. Slovenija je po ugovoru za 135 oklopnih vozila trebala platiti 278 milijuna eura, ali mimo stateških dokumenata slovenske vojske u skladu sa standardima NATO saveza, jer je 25 vozila ugovoreno bez odgovarajuće opreme i naoružanja.