Strijepili smo u podrumima i skloništima i bili u molitvi s Marijom i zadarskim zaštitnicima. Razaranja kuća, crkava i spomenika bila su strašna i toga se danas prisjećamo, kazao je nadbiskup Puljić.
Obilježavanje 19. obljetnice stradanja Škabrnjana u Domovinskom ratu nastavljeno je prikazivanjem filma "Sjećanja na stradanje Škabrnje" autori kojega su pripadnici škabrnjskoga Samostalnog bataljuna, koji su snimili izvlačenje stradalih u najtežim trenucima Škabrnje.
Nakon toga položeni su vijenci na spomen-obilježje masovne grobnice.
Središnja komemorativna svečanost održat će se na Trgu dr. Franje Tuđmana u Škabrnji, kojoj će nazočiti najviši državni vrh, s predsjednikom Ivom Josipovićem, predsjednicom vlade Jadrankom Kosor i potpredsjednikom Hrvatskog sabora Josipom Friščićem na čelu. Odatle će u u povorci poći prema spomen-obilježju svim poginulima u Domovinskom ratu na groblju sv. Luke u Škabrnji, gdje će brojna izaslanstva položiti vijence i odati počast škabrnjskim žrtvama.
Na današnji dan, 18. studenoga 1991., pripadnici JNA i srpskih paravojnih postrojba, potpomognuti zrakoplovstvom, tenkovskim jedinicama i pješaštvom tzv. kninskoga korpusa pod zapovjedništvom Ratka Mladića, slomili su otpor slabo naoružanih hrvatskih branitelja. U tom ravnokotarskom mjestu ubijena su 43 civila i hrvatska branitelja, a tijekom višegodišnje okupacije do oslobođenja u "Oluji" 1995. broj škabrnjskih žrtava povećao se na 86. Još šestero mještana poginulo je nakon rata od zaostalih minsko-eksplozivnih naprava.
U vezi sa zločinom u Škabrnji državno odvjetništvo (DORH) u današnjem priopćenju na svojim internetskim stranicama naglašava da je "pribavljalo i nastavlja pribavljati dokumentaciju" u vezi s kaznenim djelom ratnog zločina protiv civilnog stanovništva počinjena u Škabrnji. Također podsjeća da je Županijsko državno odvjetništvo u Zadru 1995. podignulo optužnicu na temelju koje je do danas pravomoćno osuđeno ukupno 17 počinitelja tog zločina.
U priopćenju se navodi da su pravomoćno osuđeni Goran Opačić (1964.), Boško Dražić (1963.), Zoran Janković (1964.), Đuro Kosović (1950.), Mirko Draču (1945.), Nada Pupovac (1953.), Vojin Lakić (1928.), Petar Radmanović (1943.), Milenko Bjelanović (1954.), Iso Bjelanović (1951.), Špiro Bjelanović (1926.), Renato Petrov (1968.), Desimir Ivaneža (1964.), Miroslav Mlinar (1967.) i Marinko Pozder (1960.) na zatvorske kazne od po 20 godina, Jovan Badžoka (1963.) na 10 godina i Zorana Banić na šest godina.
DORH podsjeća i da je zbog tog zločina vođeno više kaznenih postupaka pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju u Den Haagu pa je tako, kako se navodi, u odnosu na dvojicu optuženika donesena osuđujuća presuda i to protiv Milana Babića kao predsjednika tzv. srpske krajinske republike, koji je bio osuđen na 11 godina zatvora, te Milana Martića kao načelnika milicije u Kninu, sekretara za unutarnje poslove RSK, ministra obrane i unutarnjih poslova SAO Krajine te predsjednika RSK. On izdržava kaznu od 35 godina zatvora.
DORH navodi i da je ured tužiteljstva Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) teretio zbog Škabrnje i Slobodana Miloševića kao i Jovicu Stanišića i Franka Simatovića protiv kojih je rasprava u Den Haagu u tijeku.