Nužno je djelovati na porastu konkurentnosti izvoza, a država provoditi aktivnu a ne direktivnu ulogu kako bi stvarala povoljno okruženje za rast. Prijelomni je trenutak, potrebno je napustiti postojeći atipični razvojni model Hrvatske i orijentirati se na realni sektor, zaključio je Teodorović.
Zadnjeg dana savjetovanja, uz ostalo, razgovaralo se o hrvatskoj brodogradnji. Ante Rožić iz tvrtke Hrvatska brodogradnja-Jadranbrod kazao je kako hrvatskim brodogradilištima koja ne budu imala prihvatljive programe preustroja, odnosno onima čije programe preustroja odbije Europska komsija, slijedi stečaj, navodeći i moguća rješenja nastavka proizvodnje.
Hrvatskim brodogradilištima je zabranjeno ugovaranje novih poslova dok se ne usvoje programi preustroja, a neće se moći ugovarati ni tijekom stečajnog postupka pa bi stečaj značio likvidaciju. Stečaj i likvidacija brodogradilišta izazvali bi teške socijalne i ekonomske probleme, a tijek stečaja bi najviše ovisio o državi kao najvećem vjerovniku pa bi se trebalo pripremiti i za takvu mogućnost, kazao je Rožić.
Moguće je rješenje, istaknuo je, gradnja za domaće brodare pri čemu bi se dio cijene broda pokrivao tijekom eksploatacije, a brod bi se mogao prodati kad cijene porastu.
Umjesto likvidacije mogao bi se provesti stečaj s nastavkom poslovanja u skladu sa stečajnim planom kojeg bi trebalo pripremiti prije proglašenja stečaja. U tom slučaju bi se mogla osnovati vlastita brodarska tvrtka za koju bi se gradili brodovi. Osnivač bi mogla biti privatna društva utvrđena u stečajnom planu, pa i Hrvatska brodogradnja-Jadranbrod.
Rožić je ustvrdio da je tijekom proteklih deset godina na području hrvatske brodogradnje bilo lutanja, neodlučnosti, kupovanja vremena. Nema čvrstih ciljeva, nema vodstva, a bez vodstva nema akcije pa ni rezultata, kazao je.
Kao okolnosti koje su otežale poslovanje hrvatske brodogradnje istaknuo je tečajne razlike, troškove kredita, a poslovanje je ugrozio i prestanak ugovaranja brodova tijekom krize te premali udjel brodova koji se grade na domaće naručitelje. S druge strane, prednosti brodova proizvedenih u hrvatskim brodogradilištima su dizajn i kvaliteta, istaknuo je.
Hrvatska brodogradnja čini tek jedan posto svjetskih brodograđevnih kapaciteta, ali je važna u europskim razmjerima, a posebno u zemlji zbog 11.000 zaposlenih i još 3-6.000 u vezanim kooperantskim tvrtkama, kazao je.
No, problem su knjige narudžba sa samo 27 brodova. Financijsko stanje brodogradilišta je lošije nego prije 10 godina. Vrijednost društava, odnosno ukupni kapital je negativnih 8,5 milijardi kuna, a gubici su 12,2 milijarde kuna, iznio je Rožić.