ZAGREB - Saborski su klubovi jučer poslijepodne podržali konačne prijedloge izmjena zakona o ovrsi te o javnim ovršiteljima. Vladajući smatraju da će te izmjene ubrzati postupke ovrhe i rasteretiti sudove, no oporba, iako podupire zakone, nije uvjerena da će se ti ciljevi doista i postići, jer su, uz novi institut javnog ovršitelja, u zakonu ostali stari instituti javnog bilježnika i sudova. Ivo Grbić (HDZ) posebno je pozdravio činjenicu da je u konačnom čitanju izbjegnuto preklapanje poslova javnog bilježnika i javnog ovršitelja, no Josip Leko (SDP) upozorava da je nejasno kako će zakon funkcionirati u praksi, jer vlada nije provela javnu raspravu među stručnjacima niti simulaciju kako će novi zakon funkcionirati u primjeni. Danica Hursa (HNS) smatra da bi se ovrha, umjesto na temelju vjerodostojne isprave, trebala provoditi na temelju platnog naloga, koji bi izdavao javni bilježnik. Klubovi su pozdravili i prijedlog izmjena Zakona o privatnoj zaštiti, a posebno odredbu kojom će se zaštitarima omogućiti da rade dulje nego što je predvidio Zakon o radu.
ZAGREB - Saborski zastupnici i u pojedinačnoj su u jučerašnjoj raspravi o izvješću Upravnog vijeća Hine isticali važnost nacionalne novinske agencije kao servisa objektivnih i pouzdanih informacija, te naglašavali važnost da se Hina u tom smislu i dalje razvija i izađe iz teške financijske situacije. "Ovo izvješće Hine čitam kao krik i poziv u pomoć", rekao je Nenad Stazić (SDP), koji je suzdržanost njegova kluba prema izvješću obrazložio apelom SDP-a Vladi "da se trgne, da se uozbilji, da shvati problem Hine i dođe s nekakvim rješenjem u Sabor, da pokaže kako joj je stalo do Hine". "Hina je između ostalog i simbol državnosti. Država koja nema svoju izvještajnu agenciju nema sve simbole državnosti", rekao je Stazić, dodavši kako je iz izvješća vidljivo da se Upravno vijeće trudi smanjiti troškove, ali i istaknuvši kako to nije dovoljno. Državu, odnosno Sabor kao osnivača Hine, pozvao je da pomogne Hini da se i dalje razvija, pa i na način da, kao što je to učinila s novinskim izdavačima, i Hini smanji PDV s 23 na na 10 posto. Sunčana Glavak (HDZ) kazala je da su se krajem 2008. promijenili uvjeti za agencijsko novinarstvo, a neki veliki korisnici lani su otkazali Hinine usluge. "Šteta, jer po mom mišljenju Hina nije samo dnevni servis, Hina je puno više od toga, prije svega zahvaljujući i dragocjenoj dokumentaciji koju je prije gotovo tri godine preuzela od Vjesnika", ocijenila je Glavak.
ZAGREB - Vlada je jučer u Saboru uputila konačni Prijedlog zakona o Hrvatskoj radioteleviziji (HRT) koji predviđa da HRT promidžbene poruke može emitirati devet minuta po satu, a u udarnom terminu od 18 do 22 sata četiri minute po satu programa. Predviđeno je pak i prijelazno razdoblje od godinu dana tijekom kojeg bi HRT u udarnom terminu (18 do 22 sata) mogao emitirati 6 minuta reklama po satu. Predviđeno je i da HRT smije igrane filmove prekidati promidžbenim porukama samo jednom za vrijeme njihova trajanja. Zakonski prijedlog HRT omogućuje i uvođenje dvaju specijaliziranih programskih TV kanala, a na tim specijaliziranim kanalima HTV ne bi mogao emitirati promidžbene poruke. Konačni zakonski prijedlog, kako je objasnio ministar kulture Božo Biškupić, uređuje djelatnost HRT-a kao javne televizije i radija, a definira se i komercijalna djelatnost koju može obavljati kao i programska načela kojih se mora pridržavati. Zakon utvrđuje i definiciju sadržaja i funkciju javnih usluga HRT-a te predviđa da Vlada i HRT ugovorom uređuju programske obaveze HRT-a na vrijeme od pet godina. Njime se također utvrđuje i postupak izbora i djelokrug rada tijela HRT-a (uprave, Nadzornog odbora i Programskog vijeća), dok bi se unutarnje ustrojstvo uredilo Statutom.
ZAGREB - Vlada je jučer osnovala Odbor za pripremu i praćenje posjeta Svetog Oca Benedikta XVI. Hrvatskoj, a uz njegova predsjednika, ministra vanjskih poslova i europskih integracija Gordana Jandrokovića, u tom će odboru biti još 20 članova. Zadaća Odbora je koordinacija svih poslova vezanih uz organizaciju i praćenje posjeta Svetog Oca Hrvatskoj 2011. godine, a osobito priprema operativnog plana za provedbu mjera sigurnosti, organizacija putovanja Svetog Oca, osiguranje smještaja, organizacija rada i nastave na školama i fakultetima za vrijeme posjeta te medijsko praćenje i izvješćivanje domaće i strane javnosti o tom posjetu. Odlukom o osnutku također je predviđeno da stručne, administrativne i tehničke poslove za Odbor obavlja Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija.
OSIJEK - Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović sudjelovao je jučer na izvanrednoj sjednici Senata Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku na kojoj je ocijenio da je to sveučilište primjer dobrog rada i razvoja te je istaknuo njegovu važnost ne samo za Osijek, Slavoniju i Baranju, nego i za cijelu Hrvatsku. Rektorica Gordana Kralik izvijestila ga je o razvojnim programima, pri čemu je istaknula kako je u tijeku izrada 159 projekata, ponajviše na Poljoprivrednom fakultetu. Kako je rekla, osječko Sveučilište posljednjih je nekoliko godina "u velikim poslovima" koji se odnose na izgradnju novih zgrada ili dogradnju starih zgrada u sklopu sveučilišnog campusa, vrijednih oko 600 milijuna kuna". Od sljedeće školske godine nastava će početi u novoj zgradi Poljoprivrednog fakulteta, završena je izgradnja studentskog restorana i studentskog doma te mnogih drugih objekata.Osječko Sveučilište ove je godine proslavilo 35. obljetnicu, a na njemu je diplomiralo 35.887 studenata. U sastavu Sveučilišta je 11 fakulteta na kojima danas studira oko 21 tisuću studenata. Kako je istaknula rektorica, visoko obrazovanje u Osijeku staro je tri stoljeća.
BELI MANASTIR - Svečanom sjednicom Gradskoga vijeća, kojoj je nazočio i predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović, u Belom Manastiru je jučer obilježen Dan grada i dan gradskog zaštitnika Sv. Martina. Čestitajući belomanastircima Dan grada predsjednik Josipović izrazio je zadovoljstvo što svečanoj sjednici nazoče predstavnici gradova iz susjednih država Mađarske i Srbije. Istaknuo je da je politika pomirenja, koja polazi od svijesti o zajedničkom životu na ovome području, dobar pristup. Dodao je kako je rat na ovome području ostavio teške posljedice, ali koliko god to pamtili, naš pogled mora biti upućen u budućnost, a to znači prema poticanju poduzetništva, otvaranju novih radnih mjesta i prema Europi. Predsjednik Josipović kazao je da je u posljednjem izvješću EU-a o napretku hrvatskih pristupnih pregovora "napredak prepoznat, ali su prepoznati i problemi koje moramo svladati", a vezani su uz afirmaciju pravne države, pravosuđe i borbu protiv korupcije. Ocijenio je kako je u Hrvatskoj potrebno potaknuti novi način razmišljanja, a to je samopouzdanje i da ne trebamo uvijek očekivati od državnih, županijskih i gradskih vlasti da riješe sve naše probleme.
ZAGREB - Vladajuća koalicija raspravljala je jučer o državnom proračunu za iduću godinu, a čelnici SDSS-a i HSS-a izvijestili su da su još neka pitanja ostala nedogovorena, ali 1. siječnja 2011. neće biti novih poreza, pa ni ukidanja nulte stope PDV-a na kruh i mlijeko, o čemu su ovih dana nagađali mediji. Predsjednik HSS-a Josip Friščić istaknuo je da je ukidanje nulte stope PDV-a obveza Hrvatske u pregovaračkom procesu s EU-om, da konačni zaključci o tom pitanju nisu doneseni, ali, rekao je, s početkom iduće godine neće biti novih poreza. "Prvog siječnja 2011. neće biti novih poreza, a onda ćemo dogovarati trenutak donošenja i sve varijante", rekao je Friščić. Milorad Pupovac (SDSS) rekao je pak kako je rasprava o proračunu više-manje gotova te da je ostalo još nekoliko pitanja "koja se moraju prodiskutirati". "To će se znati do početka tjedna", rekao je Pupovac novinarima pred vladom. Na pitanje što je sporno SDSS-u, Pupovac je odgovorio kako je riječ o nekim odlukama koje bi trebale ići uz proračun, o mjerama kojima bi se smanjila potrošnja, a o kojima još nema suglasnosti. Nije želio precizirati o čemu se radi, a na pitanje je li SDSS za uvođenje novih poreza, odgovorio je da se njegova stranka protivi dodatnom opterećivanju građana te kakko smatra da u društvu ima nekih skupina koje nisu podnijele teret krize.
ZAGREB - Akademik Zvonko Kusić, liječnik, profesor i predstojnik Klinike za onkologiju i nuklearnu medicinu Kliničke bolnice Sestre milosrdnice, izabran je na jučerašnjoj izbornoj skupštini za novog predsjednika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU). Za akademika Kusića, jedinog kandidata za predsjednika, glasovalo je 110 od 118 nazočnih članova Akademije. Izabran je na mandat od četiri godine, a dužnost će preuzeti 1. siječnja 2011., zajedno s novom upravom i Predsjedništvom Akademije, koji su također večeras izabrani. Nakon izbora novom predsjedniku čestitao je sadašnji predsjednik HAZU-a akademik Milan Moguš. Zvonko Kusić rođen je u 1946. u Zagrebu. Redoviti je profesor onkologije i nuklearne medicine na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i predstojnik Klinike za onkologiju i nuklearnu medicinu KB Sestre milosrdnice. Članom suradnikom HAZU-a postao je 1992., dok je 2000. izabran za redovitog člana. Dužnost tajnika Razreda za medicinske znanosti obnaša od 2004. kada je postao i članom predsjedništva HAZU-a.
ZAGREB - Novoizabrani predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Zvonko Kusić obratio se sinoić članovima izborne skupštine u palači HAZU, istaknuvši važnost ispravljanja neadekvatne percepcije HAZU-a u javnosti, te promicanje najviših vrijednosti društva, koje nadilaze dnevnu ideologiju i pristranost. U nastupnom govoru Kusić je rekao da će u svom mandatu raditi na jačanju značenja Akademije kao najvišeg autoriteta na području znanosti i umjetnosti, ali i moralnog autoriteta u svim temeljnim pitanjima društva i države. Podsjetio je i na vodeću Akademijinu ulogu u poticanju i promoviranju intelektualnog, znanstvenog, kulturnog i gospodarskog napretka. "Tu svoju ulogu Akademija mora trajno potvrđivati, u duhu tolerancije, kreativnosti i otvorene suradnje s drugim institucijama i partnerima u zemlji i svijetu", poručio je Kusić. Osvrnuo se i na suvremene pojave podcjenjivanja doprinosa znanosti i umjetnosti, u čemu jednim dijelom sudjeluje i Akademija. "Akademiju se često kritizira zbog nedovoljne aktivnosti i angažiranosti u aktualnim društvenim zbivanjima", rekao je Kusić, istaknuvši kao jednu od svojih zadaća ispravljanje te negativne percepcije.
VINKOVCI - U prostorije vukovarsko-srijemske Policijske uprave jučer je privedeno pet osoba koje se sumnjiči da su počinile ratni zločin u kojem je prijeratnome Borovu Selu, danas Borovu, 2. svibnja 1991. ubijeno dvanaest pripadnika vinkovačke Specijalne jedinice policije. Riječ je o državljanima Republike Hrvatske čije je privođenje rezultat višemjesečne kriminalističke istrage, izvijestila je vukovarsko-srijemska Policijska uprava. O tijeku kriminalističke istrage javnost će biti obaviještena na sutrašnjoj konferenciji za novinare. Glasnogovornik Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) Krunoslav Borovec izjavio je za Hinu da se privedene osobe, osim za počinjeni ratni zločin u kojem je u Borovu u noći s 1. na 2. svibnja 1991. ubijeno 12 hrvatskih redarstvenika, sumnjiči i za zlostavanje zarobljenih redarstvenika. U Borovu je 2. svibnja 1991. iz zasjede ubijeno dvanaest hrvatskih redarstvenika - pripadnika vinkovačke Specijalne jednice policije kad došli izbaviti dvojicu kolega koje su tijekom redovite ophodnje u noći s 1. na 2. svibnja zarobili pripadnici srpskih paravojnih postrojba.