BRUXELLES - Hrvatska može završiti pregovore kada ispuni sva mjerila za zatvaranje u poglavlju Pravosuđe i temeljna prava, a Europska komisija ocijenit će napredak u tom poglavlju u prvom tromjesečju sljedeće godine, izjavio je u utorak povjerenik za proširenje Štefan Fuele. "Komisija smatra da se pregovori trebaju zaključiti kada Hrvatska ispuni mjerila za zatvaranje, posebice u području pravosuđa i temeljnih prava, uključujući borbu protiv korupcije, čime će se otkloniti potreba da EU razmatra uvođenje mehanizma za suradnju i verifikaciju nakon njezina pristupanja", pročitao je povjerenik Fuele zaključak koji je Komisija prihvatila u utorak popodne. "Komisija će ocijeniti napredak Hrvatske u poglavlju 23 u prvom tromjesečju 2011. godine", dodao je. Europska komisija u utorak je prihvatila izvješća o napretku svih zemalja kandidata i potencijalnih kandidata te strategiju proširenja i glavne izazove za razdoblje 2010.-2011. Fuele je prije usvajanja izvješća izjavio da je članstvo Hrvatske u EU-u "na vidiku". "Zadnjih sto metara maratona uvijek su najteži. Zemlja treba moći od prvog dana članstva u potpunosti prihvatiti prava i obveze, koji iz toga proizlaze. Uvjereni smo da će hrvatski političari i društvo u cjelini ujediniti svoje napore kako bi dovršili reforme koje još treba provesti kako bi se što prije ispunio taj cilj", rekao je Fuele.
BRUXELLES - Godišnje Izvješće o napretku koje je Europska komisija objavila u utorak daje iscrpan prikaz svega što je Hrvatska napravila u proteklih godinu dana u pogledu političkih i gospodarskih kriterija za članstvo te u pogledu sposobnosti preuzimanja obveza koje proizlaze iz članstva, odnosno usklađenosti s europskom pravnom stečevinom. U dijelu izvješća o sposobnosti preuzimanja obveza iz članstva, Komisija razmatra usklađenost hrvatskog zakonodavstva s europskom pravnom stečevinom i administrativne kapacitete za provedbu pravne stečevine. Hrvatska je u pristupnim pregovorima zatvorila pregovore u 25 poglavlja, a prestalo joj je još zatvoriti devet poglavlja, odnosno deset ako se računa poglavlje Ostala pitanja o kojemu se ne pregovara. Komisija za svako od 33 poglavlja o kojima se vode pregovori daje iscrpan pregled onoga što je Hrvatska učinila protekle godine i što je još preostalo učiniti. U svim poglavljima zabilježen je napredak, čak i u onima koja se smatraju najtežima u pristupnim pregovorima - Pravosuđu i temeljnim pravima i Tržišnom natjecanju. "Hrvatska je ostvarila dobar napredak u Pravosuđu i temeljnim pravima. Reforme u pravosuđu su nastavljene prihvaćanjem novih zakona koji jačaju neovisnost sudstva i smanjuju broj zaostalih sudskih predmeta. Međutim, pravosudna reforma ostaje veliki poduhvat i preostaju znatni izazovi, posebice u pogledu učinkovitosti, neovisnosti i odgovornosti sudstva", navodi Komisija. "Protukorupcijski napori su ubrzani i dali su pozitivne rezultate. Preostaje provedbena bilanca učinkovitih istraga, progona i sudskih presuda, posebice za korupciju na visokoj razini. Preventivne mjere poput poboljšane transparentnosti trošenja javnih sredstava moraju biti pojačane. Zaštita temeljnih prava je pojačana, ali mora biti poboljšana u praksi, posebice za manjine i izbjeglice", ističe Komisija. U poglavlju Tržišno natjecanje Komisija bilježi "znatan napredak, posebice prema privatizaciji i restrukturiranju brodogradilišta". "Općenito, postignut je veliki stupanj usklađenosti. Međutim, potrebni su daljnji napori kako bi se poboljšala provedba odluka Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja protiv kartela, kako bi se poboljšale administrativne sposobnosti, posebice u području zaštite tržišnog natjecanja, dovršilo usklađivanje zakona o HRT-u, ažurirali nacionalni planovi za restrukturiranje čelične industrije i usvojili planovi za restrukturiranje brodogradilišta u poteškoćama, u skladu s europskom pravnom stečevinom o državnim potporama", kaže se u dokumentu Komisije.
ZAGREB - Hrvatski predsjednik Ivo Josipović primio je u utorak u Zagrebu šefa Delegacije Europske unije u RH Paula Vandorena koji mu je predstavio dokumente danas prihvaćene u Bruxellesu, među kojima je i Izvješće o napretku RH, koje je hrvatski predsjednik ocijenio pozitivnim, priopćeno je iz njegova ureda. Josipović je s posebnim zadovoljstvom prihvatio Izvješće koje smatra vrlo pozitivno intoniranim te drži da ono nedvosmisleno prepoznaje veliki napor uložen na prihvaćanju i provedbi pravne stečevine EU-a u hrvatskom društvu, kaže se u priopćenju iz Ureda predsjednika. Ključni su izazovi Hrvatske u procesu pridruživanja vezani za prevladavanje i izlazak iz ekonomske krize, za jačanje vladavine prava, slobodu izražavanja, osiguravanje prava nacionalnih manjina, pomirbu i regionalnu suradnju. U velikom broju tih segmenata RH je napravila vidni iskorak. Međutim, Hrvatska prepoznaje potrebu daljnjeg napretka, sve do potpunog ispunjenja kriterija za ulazak u Europsku uniju, nastavlja se u priopćenju. Izvješće između ostalog svjedoči i o odličnoj suradnji u procesu pregovaranja između Vlade RH i Europske komisije te država članica, a predsjednik Josipović pozdravlja taj partnerski odnos i očekuje da će Hrvatska i EU učiniti sve potrebno da se proces dovrši u optimalnim vremenskim okvirima.
ZAGREB - Hrvatska premijerka Jadranka Kosor ocijenila je godišnje izvješće Europske komisije o napretku Hrvatske, usvojeno u utorak, "najboljim izvješćem ikada", ali je rekla da je ono i novi poticaj da se sljedećih mjeseci radi gotovo bez predaha kako bi se po planu završili pregovori i potpisao pristupni ugovor s EU-om. "Ovo je najbolje izvješće ikada o napretku RH. Hrvatska pokazuje napredak apsolutno u svim područjima. To je ono što je važno i što pokazuje da je Europska komisija prepoznala naše napore i veliki posao koji smo do sada obavili", izjavila je Kosor u utorak navečer novinarima nakon sastanka sa šefom Delegacije Europske unije u RH Paulom Vandorenom u Banskim dvorima. Po njezinim riječima, ovo izvješće potvrđuje da je Hrvatska ušla u zadnju fazu pregovora i to je posljednje izvješće o napretku RH prije završetka pregovora i potpisivanja pristupnog ugovora. "Posebno me veseli što je primijećeno da smo učinili puno posla, zaista podnijeli veliki teret, prije svega zbog nas i naše budućnosti, a ne samo zbog završetka pregovora", istaknula je Kosor. Što se tiče poglavlja Tržišno natjecanje (8) i Pravosuđe i temeljna prava (23), ona su "osobito osjetljiva", ali je prepoznato ono što je Hrvatska poduzela u borbi protiv korupcije kao i u rješavanju pitanja brodogradilišta. "Sve u svemu, ja sam zadovoljna, ali .... ovo izvješće je i novi poticaj da još žešće prionemo poslu. Mi smo u zadnjim metrima maratona, ali sada je iznimno važno da ne gubimo dah i da dođemo s još dovoljno snage do cilja. Ja sam sigurna da mi to možemo", kazala je Kosor. Podsjetila je da je prije nekoliko dana Hrvatska zatvorila 3 poglavlja i najavila je da će sljedećeg mjeseca zatvoriti još tri, a možda i četiri. "Prema tome, za početak sljedeće godine ostaju ova dva osobito osjetljiva, ali sam sigurna da ćemo i njih zatvoriti", istaknula je. Hrvatska je zatvorila 25 poglavlja pristupnih pregovora, a prestalo joj je još zatvoriti devet poglavlja, odnosno deset ako se računa poglavlje Ostala pitanja o kojemu se ne pregovara. Što se tiče dijela izvješća o gospodarskim kriterijima za članstvo, sigurno je važno, nastavila je Kosor, da je Hrvatska prepoznata kao zemlja funkcionirajućeg tržišnog gospodarstva i da neće biti problema kada postane članica EU-a. Hrvatska zato paralelno radi i program gospodarskog oporavka kako bi, kao gospodarski osnažena država, postala 28. članica.
BRUXELLES - Europska komisija u utorak je objavila izvješća o napretku zemalja kandidata i potencijalnih kandidata koje su na različitim stupnjevima u procesu pridruživanja Europskoj uniji. Izvješća o napretku obuhvaćaju kandidatske zemlje Hrvatsku, Tursku, Makedoniju i Island te potencijalne kandidate BiH, Srbiju, Kosovo, Crnu Goru i Albaniju. Za posljednje dvije umjesto izvješća o napretku ove je godine Komisija objavila mišljenje o zahtjevu za članstvo. Za Crnu Goru Komisija je preporučila da joj se dodijeli kandidatski status, ali ne i početak pregovora, dok Albanija nije dobili ni preporuku za kandidatski status. Što se Turske tiče, Komisija ocjenjuje da je u toj zemlji nastavljen reformski politički proces, ali da su potrebni bolji rezultati u pogledu temeljnih prava, demokratskog otvaranja te sudjelovanja svih čimbenika u reformskom procesu. Ankara također mora osigurati i slobodu izražavanja. Turski pregovori odvijaju se sporo, između ostaloga i zbog neriješenog ciparskog pitanja i Komisija poziva Ankaru da pridonese sveobuhvatnom rješenju između grčke i turske zajednice na podijeljenom otoku. Makedonija nastavlja ispunjavati političke kriterije, ostvarila je napredak u nekim područjima, premda nejednak, ocjenjuje Komisija. Komisija ponavlja svoju prošlogodišnju preporuku da se otvore pregovori s tom zemljom, koja kandidatski status ima od prosinca 2005. Međutim, zbog spora s Grčkom oko imena zemlje nema potrebne suglasnosti među zemljama članicama. S Islandom su u srpnju ove godine otvoreni pristupni pregovori i uskoro bi trebao započeti proces screeninga, dubinske analize usklađenosti zakonodavstva s europskom pravnom stečevinom. Za Srbiju se navodi da je nastavila provoditi svoju reformsku agendu i da je učinila važne korake prema pomirenju u regiji. Od Beograda se traže dodatni napori u reformi pravosuđa i javne uprave, borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala. Komisija navodi da suradnja s Haškim sudom ostaje bitna i da su dva haška optuženika još u bijegu. Od Srbije se traži konstruktivniji pristup prema sudjelovanju Kosova u regionalnoj trgovini i suradnji. Bosna i Hercegovina je gotovo u svemu ostvarila "vrlo ograničeni napredak" i Komisija zaključuje da ta država mora biti u stanju prihvaćati, provoditi i osigurati vladavinu zakona. Kosovo, čiju neovisnost ne priznaje još pet zemalja članica, mora osigurati vladavinu prava, provesti reforme javne uprave i pravosuđa, pokrenuti borbu protiv korupcije, organiziranog kriminala i pranja novca.
BRUXELLES - Izvješće o napretku Europske komisije ostavlja otvorena vrata da Hrvatska zaključi pregovore u prvoj polovici sljedeće godine, izjavio je zastupnik Europske pučke stranke (EPP) Gunnar Hoekmark, koji je i supredsjedatelj Zajedničkog parlamentarnog odbora EU-Hrvatska. "Iako je Komisija napustila politiku da određuje datume za kandidate i potencijalne kandidate, čini se da ovogodišnje izvješće o Hrvatskoj naznačuje da hrvatski cilj zaključenja pregovora u prvoj polovici 2011. nije neutemeljen. Kao netko tko pozorno prati hrvatski pristupni proces, osobno bih želio da se pristupni sporazum s Hrvatskom potpiše tijekom mađarskog predsjedništva", rekao je Hoekmark. On ističe da su hrvatski pregovori zahtjevniji od onih koje su vodile zemlje iz prethodnog kruga proširenja. "Bilo bi pogrešno uspoređivati hrvatski pristupni proces s prethodnim proširenjima. Narav pregovora se promijenila uvođenjem mjerila kojima se jasno definiraju ključni kriteriji i tako postavljaju stroži zahtjevi u pregovorima", kaže Hoekmark. Na objavu Komisijina dokumenta oglasila se i austrijska zastupnica Zelenih Ulrike Lunacek, koja je izvjestiteljica Europskog parlamenta za Kosovo. "Primjer Hrvatske jasno pokazuje da se isplate napori pojedinih zemalja, kao i kolektivni napori EU-a. Zemlje koje pristupaju EU-u moraju ubrzati napore u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala", kaže Lunacek.
BEOGRAD – Nastavak suđenja u Beogradu 59-godišnjem hrvatskom državljaninu Veljku Mariću, optuženom za ratni zločin protiv civilnog stanovništva 31. listopada 1991. u selu Rastovcu u općini Grubišno Polje, u utorak je odgođen za 15. studenog jer, kako je objašnjeno, obrana nije imala uvid u potpune iskaze dvojice glavnih svjedoka dane u pretkaznenom postupku. Predsjednik sudskog vijeća Rastko Popović odredio je da iskazi svjedoka Milenka Stojića i Žarka Lukovića budu dostavljeni Marićevoj obrani u roku od tri dana, te se početak dokaznog postupka očekuje u ponedjeljak. Marićev odvjetnik Đorđe Dozet uputio je primjedbu glede nove istrage koja je protiv njegova branjenika pokrenuta početkom studenog, navevši kako Marić o tome nije formalno obaviješten te da je uz to on (Dozet) dobio pismeni poziv da svjedoči u toj istrazi, na šta je sud odlučio to provjeriti i utvrditi o čemu je riječ. Na početku suđenja 7.listopada Marić je pred vijećem za ratne zločine višeg suda u Beogradu odbacio navode iz optužnice, ustvrdivši da nije kriv. Ustvrdio je kako nikada nije sudjelovao u sukobima s civilima ni u njih pucao i da nije sudjelovao u "čišćenju" sela Rastovac, te da ne zna što optužnica podrazumjeva pod izrazom "čišćenje". Naveo je i da nikada nije bio u kući obitelji koja se u optužnici navodi kao žrtva zločina niti poznaje ijednog člana te obitelji te da ne zna ni gdje se ta kuća nalazi.
DŽAKARTA - Washington iskreno pruža ruku muslimanskom svijetu i to će poboljšati sigurnost Sjedinjenih Država iako je velik posao još pred nama, rekao je u utorak američki predsjednik Barack Obama nakon dolaska u Indoneziju u kojoj je nekoliko godina živio kao dječak, prenose agencije. Pošto je dvaput odgađao posjet Indoneziji, Obama je u utorak konačno došao u najmnogoljudniju muslimansku zemlju i rekao da je "prekrasno opet biti ovdje", pošto je stupio na tlo Džakarte, glavnoga grada u kojem je živio krajem 60-ih godina. Prije nego u srijedu otputuje u Seul na summit G20, Obama treba održati govor upućen muslimanskome svijetu u kojem će Indoneziju navesti kao primjer demokratskog rastućeg gospodarstva i tolerantnog društva, piše agencija Reuters. "S poštovanjem pružamo ruku muslimanskom svijetu, mislim da su naši napori iskreni i održivi", rekao je na zajedničkoj konferenciji za novinare s indonezijskim predsjednikom Susilom Bambangom Yudhoyonom. "Ne očekujemo da ćemo potpuno ukloniti svo nerazumijevanje i nepovjerenje koje se razvilo kroz dugo vremensko razdoblje, ali mislim da smo na dobru putu", citira Reuters Obamu.
DŽAKARTA - Američki predsjednik Barack Obama, Rusija, Francuska i Europska unija izrazili su u utorak zabrinutost zbog izraelskog odobrenja za gradnju 1300 židovskih stanova u istočnom Jeruzalemu jer ta odluka otežava obnovu mirovnih pregovora s Palestincima. "Takav oblik aktivnosti nikad ne pomaže kad se radi o mirovnim pregovorima", izjavio je Barack Obama na konferenciji za novinare za posjeta Džakarti i ocijenio da strane ne ulažu napor za pregovore kako bi se "stvorili uvjeti da Izrael živi u miru uz suverenu Palestinu". Izrael je u ponedjeljak objavio da nastavlja plan o gradnji 1300 novih stanova za židovske obitelji u arapskome istočnom Jeruzalemu, u dvjema četvrtima na području koje je Izrael zauzeo u ratu 1967. Glasnogovornik američke diplomacije Philip Crowley već je u ponedjeljak rekao da su Sjedinjene Države "duboko razočarane" takvom odlukom. Visoka povjerenica Europske unije za vanjsku politiku i sigurnost Cahterine Ashton pozvala je u utorak Izrael da odustane od takve odluke. Francuska je zatražila da Izrael "odmah odustane od svoje odluke" koju je nazvala "kontraproduktivnom". Rusija je pozvala Izrael da se "suzdrži od najavljenih radova" i omogući "nastavak izraelsko-palestinskih pregovora". Zabrinutost je u ponedjeljak izrazio i glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon za susreta s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom u New Yorku.
PEKING - Britanski premijer David Cameron nazočio je u utorak, drugi dan službenog posjeta Kini, potpisivanju ugovora vrijedna više od milijardu dolara i s kolegom Wenom Jiabaom se u općim crtama dotaknuo ljudskih prava. Cameron je u svoj prvi službeni posjet Kini, koji je nazvao "izvanredno važnom trgovinskom misijom", doputovao s četvoricom ministara i izaslanstvom s 43 poslovna čovjeka. Tvrtka Rolls-Royce objavila je da je s kineskom zrakoplovnom tvrtkom China Eastern zaključila posao vrijedan 1,2 milijarde dolara za proizvodnju motora za 16 Airbusova A330. "Naš je cilj zaključiti više od 40 ugovora na svim područjima bilateralne suradnje, od trgovine do održiva razvoja, od kulture do prosvjete", napisao je britanski premijer u kolumni objavljenoj u Wall Street Journalu.
Cameron stiže u posjet u času kad Velika Britanija, poput mnogih drugih zapadnih zemalja, traži načine za oporavak nakon međunarodne financijske krize i želi poboljšati svoje veze s Kinom, drugim po veličini svjetskim gospodarstvom koje postiže neviđen rast od gotovo 10 posto. Zadaća je nove britanske vlade udvostručiti trgovinu robom i uslugama s Kinom do 2015. Lani je ona iznosila 51,8 milijarda dolara. Cameron je prvi zapadni čelnik koji je posjetio Kinu pošto je 8. listopada zatvorenom kineskom disidentu Liu Xiaobu dodijeljena Nobelova nagrada za mir koja je razbjesnila Peking.
WASHINGTON - Američki ministar obrane Robert Gates izjavio je u utorak da bi SAD mogao zadržati dio snaga u Iraku nakon krajnjeg roka za povlačanje određenog za sljedeću godinu, ako to zatraži vlada u Bagdadu. "Mi smo spremni za taj razgovor, ako i kada ga žele otvoriti. Kada je riječ o budućim strateškim odnosima nakon 2011. godine, jasno je da ta inicijativa treba doći od Iračana, no mi smo otvoreni za raspravu", izjavio je u utorak Gates na konferenciji za novinare u Kuala Lumpuru, u Maleziji, prenose američki mediji. Gates je rekao da bi kakav takav zahtjev morao doći od funkcionalne iračke vlade. Trenutno irački parlamentarni zastupnici nastavljaju svađu oko sastava vlade, osam mjeseci nakon izbora, ostavljajući političke strukture zemlje u neizvjesnosti. Mnogi promatrači očekuju da će Irak zatražiti od SAD-a da ne povuče u cijelosti svoje snage na kraju 2011., zbog neuspjeha iračkih političara da riješe političku krizu i nemogućnosti da osiguraju svoje naftna polja i granice.
WASHINGTON - U svom prvom velikom intervjuu nakon napuštanja dužnosti, bivši američki predsjednik George W. Bush branio je neke od najosporavanijih odluka svog mandata, uključujući invaziju na Irak i uporabu "waterboardinga" pri ispitivanju osumnjičenih za terorizam, te priznao da su mu najgori trenuci u Bijeloj kući vezani uz uragan Katrinu. U intervjuu s Mattom Lauerom za TV mrežu NBC News, emitiranom u ponedjeljak navečer, Bush je kazao da je osobno naredio uporabu "waterboardinga" - simuliranog pogubljenja utapanjem, kod ispitivanja Khalida Sheika Mohammeda, glavnog planera terorističkih napada na SAD 11. rujna 2001. Lauer je kazao da je ta metoda na Mohammedu primijenjena 128 puta, a na drugom osumnjičeniku oko 70 puta, dok je Bush naglasio da su "waterboardingu" izvrgnuta samo trojica osumnjičenih za terorizam. Na pitanje zašto vjeruje da je "waterboarding" zakonita metoda ispitivanja, Bush je odgovorio "zato što je odvjetnik rekao da je zakonita". "On je rekao da ne potpada pod zakon protiv mučenja. Ja nisam odvjetnik. No, morate vjerovati rasuđivanju ljudi oko vas, i ja sam to učinio", rekao je Bush, koji je po obrazovanju pravnik. Također je kazao kako nije sumnjao da je Irak imao oružje za masovno uništenje u vrijeme kada je naredio invaziju 2003. Činjenica da to oružje, koje je bilo povod za rat, nikada nije pronađeno izaziva mu "mučninu", rekao je Bush. Ipak, kazao je kako nikada nije smatrao potrebnim ispričati se za rat zasnovan na pogrešnoj pretpostavci. "Hoću reći, ispričati se u biti znači reći da je to bila pogrešna odluka. A ja ne vjerujem da je to bila pogrešna odluka", rekao je. Bush je bio kritičan prema reakciji na uragan Katrinu 2005., kazavši kako je "nedostajao jasan odgovor" na uragan Katrinu na "svim razinama vlasti".
LUBUMBASHI - Više od 40 osoba poginulo je u prevrtanju kamiona u kongoanskom gradu Tshikapi blizu južne granice te zemlje s Angolom, izvijestio je Radio Okapi u utorak. Kamion se prevrnuo u ponedjeljak a prevozio je više od 80 osoba te vreće s grahom, kukurzom i cementom, rekao je radio postaji gradonačelnik Tshikape. Zbog desetljeća sukoba i zapuštanja kongoanske su ceste danas u izrazito lošem stanju a nesreće pretrpanih i loše održavanih vozila su učestale.