VUKOVAR - Predsjednik Republike Srbije Boris Tadić danas je kod spomenika žrtvama pokolja na Ovčari, nakon što je položio vijenac, izrazio žaljenje zbog nevinih žrtava i uputio ispriku zbog zločina. "Ovdje sam danas da se poklonim žrtvama i namjera mi je odati im počast. Ovdje sam da, poklanjajući se žrtvama, još jednom uputim riječ isprike, da iskažem žaljenje i stvorim mogućnost da Srbija i Hrvatska okrenu novu stranicu povijesti", rekao je predsjednik Tadić. Na mjestu na kojem je 20. studenog 1991. počinjen stravičan pokolj kad su pripadnici JNA i srpskih paravojnih postrojba ubili 200 civila i vojnika, većinom ranjenika, prisilno odvedenih iz vukovarske bolnice, hrvatski i srbijanski predsjednici Ivo Josipović i Boris Tadić su, uz nazočnost pripadnika počasne bojne Hrvatske vojske, položiti vijence identičnog sadržaja: "Nevinim žrtvama" te odali počast stradalima. Nakon što su na Ovčari položili vijence dvojica predsjednika došli su u palaču Srijem u kojoj ih je dočekala predsjednica hrvatske vlade Jadranka Kosor. Nakon kraćeg razgovora "u četiri oka" predsjednice vlade Jadranke Kosor s predsjednikom Tadićem pridružit će im se i hrvatski predsjednik Ivo Josipović. Premijerka Kosor s dvojicom predsjednika potom će se susresti s predstavnicima udruga žrtava iz Domovinskog rata nakon kojega su predviđene izjave za novinare.
Inače, predsjednik Tadić stigao je jutros u ednodnevan posjet istočnoj Hrvatskoj trajektom Golubicom koji svaki dan koji svaki dan prometuje između Vukovara i vojvođanske općine Bač. Srbijanskoga predsjednika na pristaništu na hrvatskoj obali Dunava dočekao je i pozdravio hrvatski predsjednik Ivo Josipović, te vukovarsko-srijemski župan Božo Galić, vukovarski gradonačelnik Željko Sabo i veleposlanica Kraljevine Nizozemske u Republici Hrvatskoj Stella Ronner - Grubačić.
VUKOVAR - U Vukovaru, na dan dolaska srbijanskog predsjednika Borisa Tadića, prijepodne protječe mirno, stanovnici obavljaju svakodnevne poslove, policija se nalazi na određenim lokacijama u gradu, a veći dio građana na pitanje što očekuju od posjeta srpskog predsjednika Tadića kažu da im treba posla, a ne politike. Poslije 10 sati kod Vodotornja okupio se manji broj članova HSP-a s predsjednikom Danijelom Srbom koji tim skupom, kako kaže želi izraziti protest što hrvatska politika ne vodi interesa o nacionalnim svetinjama. Danijel Srb rekao je kako HSP ima tri glavne zamjerke dolaska predsjednika Borisa Tadića Vukovaru. Prva je, ističe, što se radi o neslužbenom posjetu te što se posjetom Vukovaru i Paulin Dvoru stavlja znak jednakosti vezano za žrtve velikosrpske agresije. Srb je dodao kako se srpski predsjednik Tadić treba ispričati, a ne izraziti žaljenje za sve ono što se dogodilo u Hrvatskoj koja je bila napadnuta od srpskog agresora, dodavši kako se prije predsjednika Tadića hrvatskom narodu i hrvatskim žrtvama trebao ispričati SDSS i osobno Vojislav Stanimirović koji je u vrijeme agresije bio na čelu grada Vukovara.
ZAGREB - Čelnik IDS-ovog saborskog kluba Damir Kajin izjavio je danas da je Vukovar najbolje mjesto za razgovor između hrvatskog i srbijanskog predsjednika Ive Josipovića i Borisa Tadića, te ocijenio da bi, u cilju poboljšanja hrvatsko-srpskih odnosa, bilo dobro kad bi parlamenti u obje države otvorili pitanje odustanka od tužbi za genocid. Kajin je na konferenciji za novinare u Saboru rekao da razgovor u Vukovaru sigurno neće "staviti točku na 'i' hrvatsko-srpskih odnosa", te da ne treba očekivati da će Tadić "kurtoaznim izjavama žaljenja" izraziti tvrdnju da je Srbija bila agresor na Hrvatsku, jer bi to, ističe, impliciralo ratnu odštetu u korist Hrvatske i BiH. "No, i tu (Tadićevu) gestu treba pozdraviti, a hrvatski i srpski parlamenti zajedničkom bi izjavom mogli dati platformu o budućnosti i prošlosti hrvatsko-srpskih odnosa i otvoriti pitanje odustanka od tužbe za genocid, u kojoj Hrvatska teško da će uspjeti. Isto vrijedi i za protutužbu", poručio je. Smatra i da je Tadić za posjet Paulin Dvoru, gdje je počinjen zločin nad srpskim stanovništvom, trebao odabrati neki drugi dan, a ne danas kada posjećuje i Vukovar, "jer vukovarsku žrtvu na taj način ne treba relativizirati". Kajin vjeruje da je dolazak MMF-a u Hrvatsku "gotova stvar", te da je samo pitanje hoće li to biti iduće godine ili 2012., a u prilog toj tvrdnji ističe da će Hrvatska za potrebe državnog proračuna iduće godine morati pozajmiti 40 do 45 milijardi kuna.
ZAGREB - Saborski klubovi raspravili su jutros godišnje izvješće o radu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), a u raspravi je naglašena potreba boljeg medijskog tretmana HAZU kao stožerne kulturne i znanstvene institucije u zemlji. Nezadovoljstvo medijskom izolacijom HAZU izrazio je Krešimir Ćosić (HDZ). "HAZU je izolirana u medijskom prostoru, a to nije dobro i nije prihvatljivo", rekao je. Smatra kako nije razumljivo da aktivnosti i programe HAZU nije prepoznala i pratila javna televizija, ako to već, kako je dodao, nije zanimljivo komercijalnim medijima. "Pitanje je zbog čega je to tako", rekao je, upozorivši kako se u Hrvatskoj nedovoljno ulaže u razvoj znanosti i kulture. Obrazložio je to na primjeru HAZU koji je za 97 projekta izdvojio 1,2 milijuna kuna, odnosno oko 12 tisuća kuna za pojedini projekt. "Nema te znanosti koja može donijeti rezultate kroz takav model financiranja", ustvrdio je Ćosić. I Boro Grubišić (HDSSB) upozorava na medijsku blokadu s kojom se suočavaju publikacije i znanstveni skupovi koje organizira HAZU. Kroz izopačen medijski pristup javnosti su puno poznatije razne štikle, nego primjerice publikacije Hrvatskoga državnog arhiva ili prošlogodišnji znanstveni skup "Energetska sigurnost i jugoistočna Europa", koji je organizirao HAZU, upozorio je Grubišić. "Tu medijsku blokadu treba probiti", ustvrdio je.
ZAGREB - Institut za razvoj obrazovanja smatra da donošenje novih zakona o sveučilištu i visokom obrazovanju mora biti dio razvojne strategije Hrvatske te cjelokupne strategije razvoja visokog obrazovanja. "Zbog nepravodobna informiranja zainteresirane javnosti o planu donošenja zakona te nedostupnosti informacija o ciljevima i očekivanim rezultatima zakona, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa (MZOŠ) nije pokazalo dovoljnu otvorenost i odgovornost koje bi vodile kvalitetnijim nacrtima zakona koji odražavaju stvarne potrebe glavnih dionika visokog obrazovanja", navodi se u priopćenju danas dostavljenu Hini. IRO napominje kako je neprijeporno da je hrvatskom sustavu visokog obrazovanja potreban nov zakonski okvir. Sadašnji zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju ne omogućuje kvalitetno upravljanje sustavom visokog obrazovanja, posebno u odnosu na javna sveučilišta. Na najvećim javnim hrvatskim sveučilištima upravljanje sveučilištem kao cjelinom otežano je jer sveučilišta nisu integrirana. Posljedica sadašnje nedovoljne učinkovitosti u upravljanju sveučilištima, kako se navodi, jest da hrvatska javna sveučilišta u proteklih deset godina nisu odigrala odgovarajuću ulogu u društvenom i gospodarskom razvoju Hrvatske. Visoko obrazovanje i znanje danas nisu prepoznati ključnima za društveni i gospodarski napredak Hrvatske, dodaje se.
ZAGREB - "Smotra Sveučilišta u Zagrebu", trodnevna manifestacija na kojoj se učenicima završnih razreda srednjih škola predstavljaju fakulteti, visoke škole i akademije kako bi im se olakšala odluka o upisu studija, otvorena je danas u zagrebačkom Studentskom centru. Tijekom te, 15., smotre budući brucoši moći će obići sedemdesetak štandova te se informirati o programima studija, dostignućima na pojedinim područjima, o opremljenosti pojedinih fakulteta, nastavnim planovima, prijediplomskim, diplomskim i poslijediplomskim studijima, mjestima za zapošljavanje u pojedinim strukama, novim radnim uvjetima koje osiguravaju poduzetnici i tvrtke, uvjetima smještaja tijekom studija u Zagrebu, studentskom životu i o još mnogo drugih pojedinosti. Na smotri će se održati i više tribina o studentskom standardu, radu Studentskoga zbora, mobilnosti studenata i t.d. Otvorivši smotru, rektor zagrebačkog Sveučilišta Aleksa Bjeliš je izrazio želju da budući studenti na ovogodišnjoj smotri, koja obiluje podatcima o fakultetima, akademijama i visokim učilištima, na vrijeme dobiju potrebne informacije kako bi donijeli važnu životnu odluku o upisu na fakultet. Budući da na ovogodišnjoj smotri sudjeluju i neki fakulteti iz inozemstva, rektor je kazao i da je jedna od najvažnijih zadaća sveučilišta uvođenje sadržaja i studijskih programa na drugim jezicima.