VUKOVAR - Nakon razgovora s predstavnicima srpske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj i obiteljima srpskih žrtava rata, predsjednica Vlade RH Jadranka Kosor izjavila je novinarima u Vukovaru kako vlada čini sve ne bi li se pronašli i dostojno pokopali posmrtni ostaci osoba srpske nacionalnosti, nestalih tijekom akcija "Bljesak" i "Oluja". Kosor je navela kako je na popisu osoba nestalih tijekom "Bljeska" i "Oluje" 835 osoba. Po njezinim riječima, razgovaralo se i o povratku izbjeglica te skorom održavanju donatorske konferencije. "Spomenula sam činjenicu da se svatko ima pravo vratiti svojoj kući i da povratak mora biti dobrovoljan. Što se tiče Hrvatske, mi smo tu uložili goleme napore te smo tako na zbrinjavanje i obnovu iz državnog proračuna uložili više od pet milijardi eura", kazala je. Također je ocijenila kako su za Hrvatsku važne riječi isprike i suosjećanja koje je na Ovčari izrekao srbijanski predsjednik Boris Tadić rekavši kako je Vukovar za Hrvatsku simbol otpora, obrane i nesalomljivosti ljudskog duha. "Hrvatska danas kao članica NATO-saveza, a sutra Europske unije, pokazuje volju ne samo podupirati svoje susjede, nego to svakodnevno i dokazuje", poručila je Kosor.
VUKOVAR - Srbijanski predsjednik Boris Tadić danas je u Vukovaru rekao kako je uhićenje optuženih za ratne zločine Ratka Mladića i Gorana Hadžića bilo "jučer, prekjučer i svih ovih godina" i ustvrdio kako Srbija sve čini da dovrši taj proces. Odgovarajući na pitanje novinara tijekom zajedničke izjave s hrvatskim predsjednikom Ivom Josipovićem, Tadić je rekao kako je svjestan da je uhićenje svih optuženih za ratne zločine pretpostavka pomirenja. "Znam da postoje mnoge predrasude i velika nevjerica kao posljedica ratnih zbivanja, ali budite uvjereni da institucije Republike Srbije i ja osobno činimo sve da dovršimo taj proces u kojem smo od 46 optuženih za ratne zločine uhitili 44", rekao je Tadić. "Ako se oni nalaze na teritoriju Srbije, što ja doista iskreno želim, oni će sigurno biti uhićeni", ustvrdio je srbijanski predsjednik. Na pitanje je li njegova današnja isprika i priznanje zločina koje je izrekao nakon polaganja vijenca na mjestu nekadašnje masovne grobnice na Ovčari priznanje srpske agresije na Hrvatsku, Tadić je rekao kako "države između ostalog imaju međusobno i pravne odnose", podsjetivši kako su "Srbija i Hrvatska ovog trenutka u pravnom sporu pred Međunarodnim sudom u Haagu na temelju uzajamnih optužbi". "Taj pravni proces treba, među ostalim, utvrditi i istinu o tome što se dogodilo 90-ih godina. Dok traje taj pravni proces, ja se kao predsjenik Srbije ne miješam u njega", rekao je Tadić. Podsjetio je kako je on u političkom smislu predložio da se pravni proces prekine i da se dvije zemlje pokušaju sporazumjeti izvansudskim putem, napomenuvši kako to ne znači skidanje krivnje s bilo koga, već naprotiv da "svi moraju odgovarati za ono što su i učinili", dodavši kako za to ocjenu o onome što se dogodilo 90-ih prepušta pravnicima i povjesničarima.
Novinari su obojicu predsjednika pitali jesu li današnja događanja na istoku Hrvatske potaknuta iz Bruxellesa, i obojica su odgovorila niječno. "Nitko nas nije natjerao na ovo - ni Bruxelles ni Washington ni bilo koje drugo središte moći. Ovo je naš čin", rekao je Tadić, a gotovo istim riječima odgovorio je i hrvatski predsjednik Josipović.
PAULIN DVOR - Predsjednici Republike Hrvatske i Republike Srbije Ivo Josipović i Boris Tadić stigli su popodne u Paulin Dvor, kod Osijeka, gdje su položili vijence u spomen na civilne žrtve ratnoga zločina, ubijenima u tome mjestu u prosincu 1991. S predsjednicima Josipovićem i Tadićem u Paulin Dvor, uz ostale, došli su saborski zastupnici, ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, predstavnici srpske manjine i županijske vlasti. Vijenci su položeni na mjesnom groblju u Paulin Dvoru, gdje je pokopano 15 žrtava spomenuta zločina, jedna žrtva pokopana je u obližnjem selu Trpinji, a tri u Bosni i Hercegovini. Za ubojstvo 18 civila srpske nacionalnosti i jednog mađarske na 15 godina zatvora pravomoćno je osuđen Nikola Ivanković, a u ponovljenu postupku drugi optuženik Enes Viteškić nepravomoćno je oslobođen optužbe. Dvojicu pripadnika pričuvne 130. brigade Hrvatske vojske Nikolu Ivankovića i Enesa Viteškića optužnica je teretila da su se skupa, s više nepoznatih počinitelja, pošto su čuli da je umro njihov ranjeni suborac, dogovorili da odu u Paulin Dvor i iz osvete ubiju tamošnje mještane srpske nacionalnosti. Optuženi su da su ih ubili otvorivši rafalnu paljbu i bacivši bombe u kuću za koju su znali da se u nju zbog neposredne ratne opasnosti sklonilo više osoba srpske nacionalnosti, a u vrijeme počinjenja zločina nisu bili na dužnosti.
VUKOVARA - Predsjednik Republike Srbije Boris Tadić izjavio je danas u Vukovaru kako će njegova zemlja sudjelovati u izgradnji toga grada. "U cilju politike izgradnje boljih odnosa međudržavne, međunacionalne i regionalne suradnje želim reći kako će Republika Srbija svakako sudjelovati u izgradnji Vukovara", rekao je srbijanski predsjednik u izjavi za novinare. Tadić je dodao kako se još nije utvrdilo hoće li u izgradnji Vukovara sudjelovati na razini općina ili će biti riječ o suradnji dviju država. "Ta gesta nije samo simbolična, već konkretna i to smatram političkim činom koji će pridonijeti našem boljem razumijevanju", rekao je Tadić okupljenim novinarima. Istodobno je srbijanski predsjednik zahvalio vukovarskom gradonačelniku Željku Sabi na razumijevanju složenosti političkih i međunacionalnih odnosa i inicijativi da se štite građani te stvori perspektiva zajedničkog života u Vukovaru svim građanima, bez obzira na nacionalnu ili vjersku pripadnost.
ZAGREB - Hrvatski je sabor raspravio prijedlog potvrđivanja sporazuma između vlada Hrvatske i Srbije o suradnji na području obrane, koji je dobio podršku klubova, osim HDSSB-a, čiji je zastupnik Dinko Burić ustvrdio kako je riječ o protuustavnom dokumentu. Burić smatra da predloženi sporazum, uz ideju zajedničke obrane zračnog prostora sa Slovenijom, predstavlja najavu obnove nove države Srba, Hrvata i Slovenaca. "Ovakav sporazum ruga se zdravoj pameti hrvatskih građana i stradalnicima Domovinskog rata", ocijenio je zastupnik HDSSB-a Burić, podsjetivši kako je Srbija u nedavnoj prošlosti izvršila agresiju na Hrvatsku i uzrokovala brojne tragedije. "Suradnja na gospodarskom, kulturnom ili drugim područjima da, ali suradnja na području obrane je nevjerojatna", zaključio je Burić. Na njegove je riječi reagirao državni tajnik u Ministarstvu obrane Pjer Šimunović, ističući da predloženi sporazum ne donosi nikakve državno pravne sveze niti zajedničku obranu sa Srbijom, nego da uređuje obrambenu suradnju kroz razmjenu iskustava i stručnih znanja, programe obuke i sudjelovanje na vježbama. Zastupnici su pozdravili izvješće o prošlogodišnjem radu Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave, ali i upozorili da je Komisiji nužan veći broj zaposlenih, kako bi mogla brže rješavati sve veći broj žalbi. SDP-ov zastupnik Josip Leko ocijenio je, međutim, da "Državna komisija nije kriva što nema potrebne alate da se suprotstavi zloupotrebama u javnoj nabavi". "Vlada je kompromitirala Komisiju i javnu nabavu nabavkama tipa Fimi Media, i valjalo bi razmotriti poziciju Komisije i državne uprave koja kontrolira javnu nabavu", rekao je Leko, koji smatra da bi Komisija trebala postupati i samoinicijativno, a ne samo odgovarati na žalbe. S tim je suglasan i zastupnik HNS-a Zlatko Koračević, koji je upozorio da je javna nabava lani bila na razini od oko 40 milijardi kuna, a da je Komisija kontrolirala samo 7,8 milijardi.
HDZ-ov zastupnik Krunoslav Markovinović takav prijedlog smatra apsurdnim. "To bi značilo da ne vjerujete nikom, da idete na teren pregledavati svakog. Pustimo Komisiji da radi ovaj posao i pokušajmo ju nekom zakonskom izmjenom rasteretiti onog što nije bitno", rekao je Markovinović.
ZAGREB - Protiv zaposlenika Gradskog stambeno komunalnog gospodarstva (GSKG), u sastavu Zagrebačkog holdinga, USKOK je danas podigao optužnicu jer je od jednog kooperanta te gradske tvrtke u poslijednje četiri godine uzimao postotak od svakog naplaćenog posla. Na taj je način zaradio gotovo 130 tisuća kuna, izvijestio je USKOK na svojim internetskim stranicama. Optuženi je radio kao viši tehnički suradnik zadužen za dodjeljivanje poslova podizvođačima, a u više je navrata od vlasnika jednog trgovačkog društva zatražio da mu kao nagradu za poslove koji će mu biti dodijeljeni isplati postotak. Zauzvrat mu je obećao da će njegovom trgovačkom društvu dodjeljivati poslove, tvrde u USKOK-u. Neslužbeno se doznaje da je riječ o 40-godišnjaku koji je radio kao tehnički referent za grijanje, uhićenom u svibnju ove godine nakon što je primio 10 tisuća kuna od vlasnika tvrtke kojoj je dodjeljivao poslove i zauzvrat tražio mito.
ZAGREB - Znanstveno vijeće Hrvatskog instituta za povijest prihvaća i pozdravlja predloženu sveobuhvatnu reformu sustava znanosti i visokog obrazovanja, navodi se u danas dostavljenu prilogu javnoj raspravi o trima nacrtima prijedloga zakona - sveučilištu, visokom obrazovanju i znanosti. Sadašnji zakonski okvir izražen u Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju u sedmogodišnjoj je primjeni pokazao slabosti sadašnjeg sustava, jer njegova rješenja blokiraju sustav znanosti i visokog obrazovanja te uzrokuju samodostatnost i znanstvene i akademske zajednice unutar cjeline hrvatskoga društva, navodi se u izvješću o raspravi 3. studenog na sjednici Znanstvenog vijeća. Dosadašnji zakonski okvir i njegova praksa, kako se ocjenjuje, sveli su sustav znanosti i visokog obrazovanja u Hrvatskoj na razinu s koje akademska i znanstvena zajednica više ne mogu na pravi način odgovoriti izazovima modernoga hrvatskog društva i potrebama Republike Hrvatske na pragu njezina ulaska u Europsku uniju. Znanstveno vijeće Hrvatskog instituta za povijest, kako se navodi, odlučno odbacuje nastojanja da se sjedine svi javni znanstveni instituti iz područja humanističkih znanosti. Znanstvenici tog instituta odbijaju bilo kakvu mogućnost davanja legitimiteta takvim nastojanjima, kakvih nema ni u tragovima niti nakanama predloženih zakonskih rješenja. Vijeće pozdravlja predložena rješenja o uspostavi nove mreže znanstvenih instituta u Hrvatskoj, uz jasnu i preciznu definiciju o ovlastima i djelokrugu kategorija znanstvenih instituta.