BARCELONA - Papa Benedikt XVI. posvetio je u nedjelju nedovršenu baziliku Sagradu Familiju u Barceloni, remek-djelo arhitekta Antonija Gaudija i simbol tradicionalnih obiteljskih vrijednosti, i u njoj, 128 godina nakon početka gradnje, održao prvu misu te u homiliji osudio istospolne brakove i pobačaj, javljaju svjetske agencije. Papa je u homiliji nakon posvećenja bazilike pozvao sve zemlje da pruže "pomoć i zaštitu" obitelji kao "nerazdvojnom savezu muškarca i žene", javlja AFP. "Nesebična i nerazdvojna ljubav muškarca i žene djelotovoran je okvir i temelj ljudskog života", naglasio je. Španjolska, zemlja s dubokom katoličkom tradicijom, u nekoliko je posljednjih godina pod vodstvom socijalističkog premijera Jose Luisa Rodrigeza Zapatera donijela niz liberalnih zakona, uključujući legalizaciju istospolnih brakova i proširenje zakonskog okvira za pobačaj, i Vatikan je, kako piše dpa, smatra jednim od glavnih "bojišta" u borbi za "rekristijanizaciju" Europe. Papa je poručio da se Crkva "protivi svakom obliku negiranja života" i zatražio je da se "život djece štiti kao svet i nepovrediv od trenutka njihova začeća" te da se "natalitet stimulira, vrednuje i podržava na sudskoj, društvenoj i zakonskoj razini". Benedikt XVI. papamobilom se dovezao od katedrale u starom dijelu grada do Sagrade Familije, gdje su ga dočekali španjolski kralj Juan Carlos i kraljica Sofia, koji su nazočili misi zajedno s još 8000 vjernika. Reuters javlja da je ispred crkve bogoslužje pratilo oko 40 tisuća vjernika. Pri prolazu njegova vozila, među mnoštvom oduševljenih vjernika našlo se i otprilike 200 homoseksualaca, koji su se zagrlili i uzvikivali: "Odlazi!" ili "Pedofil!", prosvjedujući tako zbog protivljenja Crkve istospolnim brakovima i njezinom ponašanju u skandalima sa svećenicima pedofilima, a zatim su se istodobno poljubili. Papa je misu počeo s nekoliko rečenica na katalonskom, a prije toga je svetom vodom poškropio oltar i blagoslovio Sagradu Familiju.
BEOGRAD - Predsjednik Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) Vojislav Stanimirović izjavio je za beogradsku "Politiku" u nedjelju kako je posjet srbijanskog predsjednika Borisa Tadića Vukovaru i njegova isprika vrlo važna za Srbe u Hrvatskoj, te da ih ona ohrabruje da opstanu. U razgovoru za taj dnevnik, Stanimirović ocjenjuje kako su hrvatski predsjednik Ivo Josipović i srbijanski predsjednik Tadić političari s drugačijom vizijom međudržavnih odnosa i rješavanja problema od dosadašnjih, te ističe kako je pomirenje na ovim prostorima neophodno. "Ratni zločin u Vukovaru je učinjen i to što se Tadić ispričao i zatražio oproštaj je civilizacijski čin, a za nas je i svojevrsno olakšanje, jer je i on kao predsjednik Srbije primio teret te odgovornosti na sebe. S druge strane, Josipović je prvi put javno rekao da su ubijani i srpski civili i da je u sklanjanju posmrtnih ostataka asistirala i učestvovala država", kazao je Stanimirović. Dodaje kako su Josipović i Tadić, zajedno s predsjednicom hrvatske vlade Jadrankom Kosor, primili i izaslanstvo Srba čiji su članovi obitelji ubijeni prije početka ratnih operacija na tom području. To je, po Stanimirovićevim riječima, jako važno kada se razgovara o tome kako je počeo rat u Vukovaru, "jer je do sada uvijek govoreno da su Srbi počeli taj rat, što ne stoji". Upitan o pojedinostima glede dosijea i protokola iz Vukovarske bolnice, koje predsjednik Tadić vratio u Hrvatsku, Stanimirović kaže kako "hrvatska strana stalno potencira da su iz vukovarske bolnice na Ovčaru odvedeni hrvatski ranjenici, bolesnici i bolničko osoblje, dok, s druge strane, postoje i informacije da su u bolnici bile oružane snage koje su se preobukle u bolesnike". "I sada ovi protokoli koji su predani mogu rasvjetliti što je tu istina, koliko je bilo stvarnih bolesnika, a koliko vojnika. Jer, oni koji nisu u tim protokolima, zapravo su preobučeni vojnici”, kazao je predsjednik SDSS-a.
ZAGREB - Državni tajnik za politička pitanja u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija Davor Božinović sudjelovao je od 5. do 7. studenoga 2010. godine kao hrvatski predstavnik na Međunarodnom sigurnosnom forumu u Halifaxu, Kanadi, gdje su razmijenjena mišljenja o sigurnosnim temama na globalnoj i regionalnim razinama, priopćio je u nedjelju MVPEI. Konferencija u Halifaxu, koju drugu godinu zaredom organizira kanadska vlada i američka nevladina organizacija German Marshall Fund, okupila je najznačajnija svjetska imena iz područja sigurnosne politike. Državni tajnik Božinović govorio je na okruglom stolu „Suočavanje s budućnosti: Razvoj sigurnosne zajednice na Balkanu“, s crnogorskim ministrom vanjskih poslova Milanom Roćenom, srbijanskim ministrom obrane Draganom Šutanovcem i američkom senatoricom Jeanne Shanee. Božinović je istaknuo ulogu Hrvatske kao predvodnika u integrcijskim procesima u jugoistočnoj Europi te naglasio značaj euroatlantske perspektive za sve države. Poručio je da je regionalna stabilnost hrvatski nacionalni interes, a proces pomirenja od izuzetne važnosti za nadilaženje nasljeđa prošlosti. Sudionici okruglog stola pohvalili su nedavne napore raznih strana po tom pitanju, ističući pozitivan i dalekosežan primjer susreta hrvatskog i srpskog predsjednika te predsjednice hrvatske vlade u Vukovaru.
BAGDAD - Dosadašnji irački premijer Nuri al-Maliki sačuvat će položaj u okviru sporazuma između iračkih političkih stranaka o podjeli vlasti, osam mjeseci nakon parlamentarnih izbora, kazao je u nedjelju glasnogovornik vlade Ali al-Dabag. "Politički sporazum sklopljen je u subotu između političkih stranaka i njime se određuje da Džalal Talabani ostaje šef države a Nuri al-Maliki premijer dok blok Irakija mora odabrati svojeg kandidata za mjesto predsjednika parlamenta", kazao je on. "Treba riješiti još neke probleme ali će na sastanku u četvrtak parlament odabrati predsjednika", dodao je on. "Nuri al-Maliki i šefovi s drugih lista u ponedjeljak će na poziv Masuda Barzanija (predsjednika autonomnog područja iračkog Kurdistana) prisustvovati svečanosti na kojoj će svatko objaviti svoju podršku sporazumu", dodao je on. Na parlamentarnim izborima od 7. ožujka nijedna lista nije dobila većinu kako bi mogla vladati sama i otad se političke stranke nisu uspjele sporazumjeti o podjeli vlasti, što je izazvalo paralizu institucija.
TEHERAN - Iran je spreman nastaviti u Turskoj pregovore s velikim silama oko kontroverznog iranskog nuklearnog programa, prekinute prije godinu dana, izjavio je u nedjelju ministar vanjskih poslova Manušer Motaki. "Zadnjih dana obavijestili smo naše turske prijatelje da se slažemo da se pregovori održe u Turskoj", izjavio je Motaki na upit o tom programu na konferenciji za tisak. "Nadam se da ćemo uskoro postići sporazum o datumu i sadržaju pregovora", nastavio je Motaki. "Vrlo smo optimistični oko mogućnosti što ranijeg početka pregovora, s obzirom na pozitivan i konstruktivan pristup Irana", dodao je ministar. Po pisanju iranskih medija, Ali Bageri, pomoćnik glavnog iranskog nuklearnog pregovarača Saida Džalilija, doputovao je u četvrtak u Tursku. Iranski konzervatni dnevnik Vatan Emruz potvrdio je sa svoje strane da će se pregovori Irana i skupine 5+1 (pet članica Vijeća sigurnosti UN-a i Njemačka) održati krajem studenoga u Turskoj.
BERLIN - Prosvjedi protiv transporta nuklearnog otpada u Njemačkoj u nedjelju su se zaoštrili, a u više navrata je došlo do sukoba između policije i prosvjednika koji pokušavaju spriječiti dolazak željezničke kompozicije s otpadom do skladišta u sjevernonjemačkom Gorlebenu, priopćila je policija. "Prosvjednici su u blizini kolodvora Dannenberg na kojem bi spremnici s atomskom otpadom trebali biti prebačeni na kamione zauzeli kolosjek a djelomično su izvadili i šljunak između tračnica kako bi onemogućili prolazak kompozicije", priopćila je policija. Prilikom pokušaja uklanjanja prosvjednika s kolosjeka je došlo do sukoba s policijom koja je upotrijebila suzavac i palice. Prosvjednici su uzvratili signalnim streljivom i pirotehničkim sredstvima, stoji u priopćenju policije. Policija i prosvjednici su se sukobili i prilikom blokade nekoliko prilaznih cesta. Pritom je, kako javlja državna tlevizijska postaja ARD zapaljeno jedno oklopno policijsko vozilo a među prosvjednicima ima i ozlijeđenih. Prosvjedi su upereni protiv prijevoza atomskog otpada iz pogona za preradu u francuskom La Hageu u privremeno odlagalište u Gorlebenu. Prosvjedi prate svaki od ovih transporta još od početka primjene ove prakse 1994. a ove godine se s 50.000 očekuje dosad najveći broj prosvjednika.
DŽAKARTA - Zbog oblaka pepela i dima, uzrokovanim erupcijama indonezijskog vulkana Merapi, spasilačke ekipe prekinule su potrage u zoni opasnosti, a nekoliko aviokompanija je otkazalo letove za i iz Džakarte, javlja u nedjelju dpa. Letove su otkazale kompanije Air Asia, Emirates, EvaAir, Ohilippines Airlines, Brunei Airlines, Cathay Pacific, Singapore Airlines i Lufthansa, jer se dim i pepeo uzdizao i do 6.000 metara nadmorske visine. U nedjelju ujutro su se spasilačke ekipe borile s vrućim pepelom Merapija, oko 500 kilometara jugoistočno od Džakarte, u potrazi za žrtvama prošlotjedne erupcije. Nakon erupcije u petak, u bolnicu u gradu Yogyakarta dovezeno je 88 tijela i 130 ozlijeđenih. Znanstvenici tvrde da je to bila najsnažnija erupcija Merapija u posljednjih 100 godina. Od prve erupcije 26. listopada živote je izgubilo 116 ljudi a 485 je ozlijeđeno. Iz zone opasnosti, koja je proširena s 15 na 20 kilometara od vulkanskog stošca, evakuirano je više od 200.000 ljudi. Unutar te zone u središnjoj Javi živi oko 250.000 ljudi.