BARCELONA - Papa Benedikt XVI. posvetio je u nedjelju nedovršenu baziliku Sagradu Familiju u Barceloni, remek-djelo arhitekta Antonija Gaudija i simbol tradicionalnih obiteljskih vrijednosti, i u njoj, 128 godina nakon početka gradnje, održao prvu misu. Izvan crkve vjernici su mogli pratiti misu izravno na velikim ekranima postavljenima izvan nje, ali i u drugim dijelovima grada. Benedikt XVI. papamobilom se dovezao od katedrale u starom dijelu grada do Sagrade Familije gdje su ga dočekali španjolski kralj Juan Carlos i kraljica Sofia. Pri prolazu njegova vozila među mnoštvom oduševljenih vjernika našlo se i otprilike 200 homoseksualaca, koji su se zagrlili i uzvikivali: "Odlazi!" ili "Pedofil!", prosvjedujući zbog protivljenja Crkve istospolnim brakovima i njezinom ponašanju u skandalima sa svećenicima pedofilima.
SOFIJA - Bugarska vlada pozvala je Hrvatsku i Srbiju da kao dioničari sudjeluju u projektu gradnje nuklearne elektrane Belene na Dunavu, objavila je u subotu novinska agencija novinite.com. Bugarski premijer Bojko Borisov uputio je službena pisma hrvatskoj premijerki Jadranki Kosor i srbijanskom predsjedniku Borisu Tadiću, pozivajući njihove zemlje da s udjelima od jedan, jedan i pol ili dva posto sudjeluju u projektu NE Belene, objavila je agencija pozivajući se na transkripte sa sjednice bugarske vlade. Borisov je rekao da je s Tadićem već razgovarao o tome projektu, te da je njega i Kosor pozvao da do 13. studenoga odgovore na bugarsku ponudu. Toga dana u Sofiju stiže ruski premijer Vladimir Putin na razgovore o energetici. NE Belene trebala bi graditi ruska državna tvrtka Atomstrojeksport, ali postoje problemi oko cijene. Po riječima bugarskog premijera, "sudjelovanje Hrvatske i Srbije učinilo bi taj projekt pragmatičnijim jer bi, kada se nuklearka izgradi, tržište bilo zajamčeno". Projekt gradnje NE Belene zamrznut je u jesen 2009. kada se prijašnji strateški investitor, njemačka kompanija RWE koja je trebala osigurati dvije milijarde eura u zamjenu za 49 posto vlasništva, povukla iz projekta. Po preliminarnom ugovoru bugarske vlade i Atmostrojeksporta iz 2008. godine, gradnja elektrane trebala je koštati četiri milijarde eura, ali su troškovi u međuvremenu porasli. Bugarska i Rusija produljile su 30. rujna 2010. taj ugovor za šest mjeseci dok ne postignu konačan dogovor o cijeni. Bugarska vlada u međuvremenu traže europske partnere i investitore za nastavak projekta.
MUMBAI - Američki predsjednik Barack Obama izjavio je u nedjelju u Mumbaiju da će današnji parlamentarni izbori u Mijanmaru biti "sve samo ne pošteni i slobodni", javljaju agencije. "Predugo se stanovnicima Burme uskraćuje pravo da sami odlučuju o svojoj sudbini. Ovi izbori će biti sve samo ne slobodni i pošteni", rekao je Obama u govoru pred studentima u Mumbaiju, drugoga dana svoga posjeta Indiji, javlja AFP. Istovjetnu ocjenu o tim izborima dala je i državna tajnica Hillary Clinton, koja se nalazi u posjetu Australiji. Američki dužnosnici govoreći o Mijanmaru i dalje koriste naziv Burma, jer ne priznaju vlast vojnog režima pa tako niti promjenu naziva države.Diljem Mijanmara u nedjelju su otvorena birališta na prvim parlamentarnim izborima u posljednjih 20 godina, na kojima se očekuje potvrda vlasti vojnog režima, a koje su oporba i promatrači unaprijed proglasili nedemokratskima. Obama je tamošnji vojni režim pozvao da napokon oslobodi oporbenu čelnicu Aung San Suu Kyi. Govoreći o odnosima Indije i Pakistana, američki je predsjednik rekao da bi dvije zemlje trebale početi dijalog na manje prijepornim pitanjima. "Nadam se da će s vremenom dvije zemlje izgraditi dovoljno povjerenja kako bi otpočele dijalog. Za početak o manje prijepornim pitanjima pa prema onim izazovnijim", rekao je Obama. Naglasio je da se borba protiv ekstremizma unutar pakistanskih granica ne odvija "onako brzo kako bismo željeli". Obama je u govoru pred indijskim studentima rekao i da će morati poduzeti "neke korekcije" u svojoj politici zbog sporog napretka u rješavanju problema nezaposlenosti u Sjedinjenim Državama, piše Reuters.
CONAKRY - Stanovnici Gvineje počeli su u nedjelju ujutro izlaziti na birališta u drugom krugu prvih slobodnih predsjedničkih izbora u povijesti te zemlje, koji se odvijaju nakon nekoliko tjedana političko-etničkih napetosti. Oko 4,2 milijuna birača odabrat će između Cellou Dalein Dialla, bivšeg premijera u diktatorskom režimu generala Lansane Contea (1984.-2008.), i sveučilišnog profesora Alphe Condea, oporbenog aktivista koji je svojedobno proveo dvije godine u zatvoru. Diallo je veliki favorit. On je u prvom krugu dobio 43, a Conde 18 posto glasova. Prvi krug glasovanja protekao je mirno. Pod pritiskom međunarodne zajednice dvojica kandidata zajedno su pozvala na mir i bratstvo nakon kampanje obilježene političko-etničkim napetostima. Gvineja je 1958. stekla neovisnost od Francuske. Od tada zemljom su upravljala samo dvojica ljudi, već spomenuti Lansane Conte i njegov prethodnik Ahmed Sekou Toure. Protekne li i drugi krug izbora bez nasilja i ne bude li osporavanja rezultata, ovi bi izbori mogli označiti prekretnicu u demokratskom razvoju te mineralima bogate zapadnoafričke zemlje.