Sveučilište u Zagrebu, kako je dodala, izvorni je nacionalni projekt izboren u teškim vremenima, a o tomu tegobnom putu govori i monografija bogata sadržaja.
"Tako, primjerice, o arhitektonskoj povijesti zgrade piše arhitekt Mladen Perušić, njegova kolegica Nataša Jakšić o biljegu koji je zgradi dao arhitekt Juraj Denzler, koji je živio sa zgradom i čije su se brojne intervencije 'organski stopile sa zgradom'", rekla je Snješka Knežević, poznata povjesničarka umjetnosti i urbanistica, na predstavljanju monografije u auli Sveučilišta.
Tu su i tekstovi arheologa i najpoznatijega hrvatskog numizmatičara Ivan Mirnika o sveučilišnim insignijama, te o brojnim sveučilišnim umjetničkim predmetima koji su kritički obradile povjesničarke umjetnosti Marina Bregovac Pisk, Vanja Brdar Mustapić, Nataša Jakšić i Vesna Lovrić Plantić, kao i prilog dugogodišnje stručne suradnice u sveučilišnu rektoratu Ranke Franz-Štern o rektorima i prorektorima toga sveučilišta i o povijesti Pravnoga fakulteta s kojim Sveučilište dijeli zgradu iz pera profesora Dailbora Čepula i asistentice Mirele Krešić.
Monografija daje i uvid, kako je istaknula Knežević, da je sveučilišna zgrada od odbačenog simbola omraženog apsolutizma koju je 1857. projektirao arhitekt Ludwig von Zett(e)l kao bolnicu, zapravo ostvarila viziju političara i književnika Josipa Kukuljevića Sakcinskog i bitno utjecala na urbanizam grada.
Rektor Aleksa Bjeliš istaknuo je da je sveučilišna zgrada simbol pokretanja Sveučilišta koji govori i o njegovu razvoju, o onomu što je ostvareno i za čime imamo žaliti te što bismo trebali učiniti kako u nekoj idućoj ediciji ne bismo imali za čime žaliti.
Tako bi, rekao je, trebalo pionirski urbanizirati istočni dio grada - kampus Borongaj, zaokružiti tzv. sjeverni kampus koji sada postaje izrazito aktualan, odnosno nastaviti pionirski i kreatorski djelovati u oblikovanju grada i Sveučilišta .
Prorektor za razvoj i prostorno planiranje Bojan Baletić rekao je da je monografija o zgradi Sveučilišta u Zagrebu četvrta objavljena u ediciji "Sveučilište i grad", u kojoj su objavljene i monografije "Francuski paviljon, prvih 70 godina", "Izložbeni paviljon u Botaničkom vrtu" te "Prostorna studija Studentskog centra Sveučilišta u Zagrebu". Najavio je i nove naslove, od kojih će prvi biti "Identitetski sustav Sveučilišta u Zagrebu".