Valerija Filipović iz Hrvatskoga hidrografskog instituta istaknula je kako je razgraničenje na moru između Hrvatske i BiH „još otvoreno pitanje“ jer Hrvatski sabor nije ratificirao ugovor o tom razgraničenju što su ga 1999. potpisali tadašnji hrvatski predsjednik Franjo Tuđman i predsjedatelj predsjedništva BiH Alija Izetbegović.
„Tim ugovorom Hrvatska je prepustila Bosni i Hercegovini Veliki i Mali školj te Hrid Kleka, a to je gotovo četiri četvorna kilometra prostora“, kazala je Filipović. Također je upozorila da je u razgraničenju s Crnom Gorom, odnosno Protokolom o Prevlaci iz 2002., koji je privremen do konačnog rješenja, Hrvatska „prepustila oko 60 četvornih kilometara morskog prostora Crnoj Gori.“
Voditelj Jadranskog zavoda Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) Vladimir Đuro Degan je u svojem izlaganju pozvao Hrvatsku da ratificira ugovor Tuđman-Izetbegović iz 1999., jer bi u mogućem arbitražnom postupku Hrvatska „izgubila“ taj spor. Objašnjavajući svoje stajalište i odgovarajući na upite sudionika skupa, Degan je istaknuo kako katastarsko vlasništvo nad nekom površinom ne određuje državnu granicu, a to znači da će Veliki i Mali školj kod Neuma, katastarski vlasnici kojih su građani Hrvatske, ostati na teritoriju BiH. „Treba se boriti da hrvatski vlasnici tog prostora (Velikog i Malog školja) dobiju odgovarajućuu zaštitu u BiH“, dodao je Degan.
Nedavno je i hrvatski predsjednik Ivo Josipović za susreta s novoizabranim bošnjačkim članom predsjedništva BiH Bakirom Izetbegovićem u Dubrovniku rekao kako je jedno od mogućih rješenja granice između dviju zemalja kod Neuma ugovor Tuđman - Izetbegović iz 1999.
Degan je danas upozorio kako će Hrvatska u planiranu arbitražnom postupku možda morati ustupiti dio svojega morskog teritorija Crnoj Gori (kod Prevlake).
„Ako Crna Gora bude primorana u sporu s Albanijom dio svojeg mora ustupiti toj zemlji, onda će vjerojatno Hrvatska morati ustupiti dio svojeg mora Crnoj Gori“, smatra Degan.
Potom je Valerija Filipović naglasila kako se razgraničenje Hrvatske i Crne Gore na moru nalazi blizu tromeđe s Italijom te se taj slučaj, po njezinim tvrdnjama, ne može riješiti bez sudjelovanja Italije.
Degan je također naglasio kako politički čimbenici u Hrvatskoj imaju golemu odgovornost u iduć arbitražnom postupku o razgraničenju na moru sa Slovenijom.
„Hrvatska u tom arbitražnom postupku mora predložiti svoje predstavnike koji su stručnjaci za pomorsko pravo kako se ne bi dogodilo da se ta parnica izgubi“, kazao je Degan. Dodao je kako se Hrvatska ne treba plašiti ishoda tog arbitražnog postupka jer pomorsko pravo je na njezinoj strani, ali su potrebni stručnjaci koji će znati braniti to pravo. Pritom je posebice istaknuo kako najviše prijepora izaziva pojam "junction" u arbitražnom sporazumu iz studenog 2009. (sporazum Kosor-Pahor), na temelju kojega Slovenija, kako je rekao, traži vezu s otvorenim morem.
Izraz "junction", koji je uvršten u taj sporazum, uopće ne postoji u pomorskom pravu, dodao je Degan.