Njemačka kancelerka Angela Merkel i francuski predsjednik Nicolas Sarkozy složili su se prije deset dana da je nužno promijeniti Lisabonski ugovor, koji je stupio na snagu 1. prosinca prošle godine nakon desetogodišnjih nastojanja i uz teške muke, kako bi se mogao uspostaviti stalni mehanizam za rješavanje dužničkih kriza, umjesto privremenog fonda koji je uspostavljen u proljeće ove godine i koji vrijedi do 2013. godine. Njemačka želi uspostavu mehanizma za restrukturiranje duga nesolventnih zemalja, što bi i vlade ali i vjerovnike natjeralo na veću financijsku disciplinu.
Sadašnji fond za financijsku stabilnost eura uspostavljen je prema članku 122 Lisabonskog ugovora koji dopušta hitnu pomoć nekoj zemlji članici koja se nađe "u izvanrednim okolnostima izvan njezine kontrole". Kancelarka Merkel inzistira na tome jer zna da njemački ustavni sud ne bi odobrio produljenje toga mehanizma samo na temelju članka 122 ili bilo kojeg drugog mehanizma koji uključuje davanje hitne pomoći na teret poreznih obveznika a da zauzvrat nema odredbe o restruktiriranju duga.
Kancelarka Merkel je po dolasku na summit izjavila da je potreban mehanizam koji uključuje odredbe da i banke koje posuđuju novac državama moraju također snositi dio tereta u slučaju nemogućnosti otplate duga.
"Potreban nam je mehanizam, koji uključuje banke i investicijske fondove, koji zarađuju novac na visokim kamatama nametnutim državama u poteškoćama kako ne bi samo porezni obveznici bili jedini koji plaćaju", rekla je Merkel.
Iako je njemačko-francuski prijedlog promjena Lisabonskog ugovora naišao na niz kritika u državama članicama, Europskoj komisiji, čak i unutar njemačke vladajuće koalicije, ima znakova da bi se oko toga mogao postići dogovor, ali samo u vezi sa stalnim mehanizmom za rješavanje kriza, ne i za prijedlog da se uvede mogućnost da se zemljama koje krše proračunska pravila oduzme pravo glasa u tijelima EU-a. Njemačka međutim ustraje i na tome prijedlogu, a prema nekim tumačenjima, riječ je o taktičkoj igri jer bi Berlin na kraju mogao od toga odustati a zauzvrat dobiti potporu za malu promjenu koja omogućava uspostavu stalnog kriznog mehanizma.
"Euro zoni treba vjerodostojan stalni mehanizam za rješavanje kriza kako bi se osigurala financijska stabilnost euro zone u cjelini. Ako novi sustav traži promjenu ugovora, onda treba obaviti promjenu ugovora", priopćila je prije summita finska premijerka Mari Kiviniemi.
Berlin i Pariz žele da se na ovom summitu postigne suglasnost kojom bi se predsjedniku Europskog vijeća Hermanu Van Rompuyu dao mandat da do ožujka sljedeće godine pripremi konkretni prijedlog promjena Lisabonskog ugovora. Oni ističu da je potrebno promjeniti i ratificirati promjene Lisabonskog ugovora prije 2013. kada prestaje važiti sadašnji fond za spašavanje zemalja eurozone u poteškoćama u iznosu od 440 milijardi eura.