Zbog naravi svoga životnog puta započeta rođenjem u Poljskoj, Flaker je uvijek imao jak osjećaj za odnos književnosti i zbilje onda kad se one međusobno oslikavaju i kad se suprotstavljaju, rekao je akademik Pavao Pavličić, govoreći u ime HAZU-a.
S jedne strane imao je nevjerojatno znanje o svjetskoj književnosti, a s druge veliko zanimanje za aktualna književna zbivanja zbog čega je bio cijenjen među članovima Akademije, ali i omiljen među mladim ljudima, dodao je.
Do zadnjega trenutka Flaker je ostao živo uronjen u ono što se događalo u hrvatskoj suvremenoj umjetnosti i često je govorio o novim hrvatskim prozaicima, napomenuo je Velimir Visković, predsjednik Hrvatskog društva pisaca.
Po njegovim riječima Flaker je imao veliko znanje o svim slavenskim književnostima i o svjetskoj književnosti, no svojim tekstovima o hrvatskoj književnosti ušao je u red naših najistaknutijih kroatista.
Ispod Flakerove profesorske "kabanice" izišli su svi rusistički naraštaji s druge polovice 20. stoljeća, a i kad je umirovljen, sudjelovao je u mnogim znanstvenim savjetovanjima i projektima, rekao je Josip Užarević u ime zagrebačkoga Filozofskog fakulteta gdje je Flaker proveo radni vijek.
Širina, znatiželja, otvorenost novomu, radna disciplina, demokratičnost, beskrajno znanje, humor - riječi su kojima je Užarević opisao Flakera, posebno istaknuvši njegov ugled na međunarodnoj slavističkoj sceni.
Od Flakera se oprostio i teolog Ivan Golub.
Aleksander Flaker preminuo je 25. listopada u 87. godini. Njegova urna nakon ispraćaja u Zagrebu bit će položena na Krku.