Izvoz drvne industrije u prvih je osam mjeseci ove godine porastao više od 10 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, a uvoz je smanjen 20 posto. Pritom je pozitivan trend zabilježen i u proizvodnji namještaja u kojoj je izvoz povećan 13 posto, a uvoz smanjen 20 posto.
To je ohrabrujući trend i treba ga isticati, kazao je predsjednik Udruženja drvno-prerađivačke industrije pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Zdravko Jelčić, napominjući kako drvna industrija ostvaruje suficit u robnoj razmjeni s inozemstvom, koji je u prvih osam mjeseci iznosio 176 milijuna američkih dolara.
Ministar regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva Božidar Pankretić kazao je kako drvna industrija ima dobru perspektivu razvoja te kako je perjanica hrvatskog gospodarstva.
U narednom razdoblju taj će sektor i nadalje imati potporu resornog ministarstva i Hrvatskih šuma, kazao je.
Ekonomski analitičar Damir Novotny istaknuo je kako drvni sektor ima komparativnu prednost jer ima dostupne domaće sirovine. No ta se komparativna prednost mora pretvoriti u tržišnu konkurentnost, za što su nužne investicije ponajprije u tehnologiju, znanje i dizajn.
Potpora države ovom sektoru treba se ogledati u promjenama ekonomske i fiskalne politike koja će ići na ruku cjelokupnoj proizvodnoj industriji, posebice izvoznoj, kazao je.
Novotny smatra kako bi drvnoj industriji godišnje trebalo 200 milijuna kuna državnih potpora, a trenutačno je godišnji iznos 65 milijuna kuna. Ističe također kako treba ubrzati proces restrukturiranja Hrvatskih šuma.
I predsjednik HGK Nadan Vidošević naglašava kako je potrebno sa deklarativne preći na stvarnu podršku izvozu, kako su nužna ulaganja u nova znanja i tehnologije te kako drvna industrija ima realne šanse za uspjeh.
Na Poslovnom klubu, tradicionalnom susret gospodarstvenika iz drvnoprerađivačkog sektora s predstavnicima Vlade, u organizaciji HGK, predstavnici drvne industrije uz ostalo su istaknuli da su im na zapadnim tržištima najveći konkurenti proizvođači iz Poljske, a također da su sve prisutniji proizvodi iz Kine. Kazali su i kako se godišnje na tečajnim razlikama gubi oko 400 milijuna kuna.