FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

SKV: Svijet u 21 sat

Autor: slek
ZAGREB, 10. listopada 2010.(Hina) - Pregled važnijih vijesti iz svijeta do 21 sat.

BEOGRAD - Najmanje 124 ozlijeđena policajca i 17 izgrednika, te 207 uhićenih osoba od kojih je stotinu zadržano u pritvoru i iznimna materijalna šteta posljedice su nasilnih sukoba policije i prosvjednika koji su pratili nedjeljno održavanje gay parade u Beogradu, priopćilo je srbijansko ministarstvo unutarnjih poslova. Ministar unutarnjih poslova Ivica Dačić rekao je da je policiju danas napadalo 6000 nasilnika. Sukobi, nakon kojih je šire beogradsko gradsko središte izgledalo kao ratna zona, počeli su oko 11 sati kod zgrade beogradske skupštine i na trgu Slaviji, da bi se kasnije prenijeli i na druge dijelove grada u okružju parka "Manjež" u kojem se održavala gay parada. Jake policijske snage spriječile su prodor nasilnika do sudionika "Parade ponosa", ne dopustivši im prilaz kroz sporedne ulice, nakon čega su napadači razbijali automobile i izloge te prevrtali kontejnere za smeće koji su im se našli na putu. Pritom je kamenovano i zapaljeno sjedište stožerne stranke vladajuće koalicije - Demokratske stranke (DS). Policija je intervenirala i kod sjedišta Socijalističke partije Srbije (SPS) i Liberalno demokratske partije (LDP), kamenovana je i zgrada državne televizije RTS-a, a među nasilnicima je, kako prenose mediji, bilo i onih koji su bezuspješno pokušali ući u Skupštinu Srbije. Sama gay parada protekla je mirno, uz sudjelovanje oko tisuću ljudi i višestruko veći broj pripadnika policije i žandarmerije postavljenih u više kordona oko parka u kojem je održano okupljanje.

BEOGRAD - Srbijanski predsjednik Boris Tadić u nedjelju je najoštrije osudio napade na policiju i nasilje na beogradskim ulicama tijekom gay parade, a beogradski je gradonačelnik Dragan Đilas istaknuo kako je u neredima pričinjena materijalna šteta u vrijednosti većoj od milijun eura. Tadić je izjavio da je napad na policiju napad na državu i da će izgrednici i organizatori nasilja biti uhićeni i privedeni pravdi. Tadić je naglasio da srbijanski ustav svima jamči pravo na slobodno izražavanje. "Srbija će osigurati ostvarivanje ljudskih prava za sve građane bez obzira na njihovu različitost i nikakvi pokušaji da im se ta sloboda uskrati nasiljem neće proći", istaknuo je srbijanski predsjednik, te je dodao kako je država u potpunosti spremna obračunati se s nasilnicima koji ugrožavaju sigurnost građana Srbije.

BEČ - Austrijska Socijaldemokratska stranka (SPOe) izgubila je u nedjelju apsolutnu većinu na lokalnim izborima u Beču koje je obilježio značajan uspon ultradesnice. Prema privremenim službenim rezultatima u koje još nisu uključeni glasovi putem pošte Socijaldemokratska stranka Michaela Haeupla, gradonačelnika od 1994., osvojila je 44,2 posto što je 4,9 posto manje u odnosu na izbore prije pet godina i izgubila apsolutnu većinu. Krajnje desna Slobodarska stranka (FPOe) osvojila je 27,1 posto glasova, 12,1 posto više nego na prošlim izborima. Čelnik FPOe Heinz-Christian Strache izrazio je veliko zadovoljstvo kako je rekao sjajnim uspjehom. Izbori u "crvenom Beču", tradicionalnom uporištu socijaldemokrata, potvrđuju širi europski trend da se birači zabrinuti zbog gospodarske krize i integracije muslimana okreću desničarskim strankama. Nakon što su socijaldemokrati izgubili apsolutnu većinu u Beču Strache je pozvao Haeuplea da uključi Slobodarsku stranku u koaliciju. "Vladajuća koalicija sa Slobodarskom strankom - žalim, ali ne mogu to učiniti", rekao je Haeuple. On je rekao kako će radije vladati zajedno s Narodnom strankom (OeVP) ili Zelenima (G). Konzervativna Narodna stranka osvojila je 13,2 posto glasova izgubivši 5,6 posto u odnosu na prethodne izbore, stranka Zelenih izgubivši 2,4 posto osvojila je 12,2 posto glasova.

LJUBLJANA - Manje od 27 posto birača izašlo je u nedjelju do 16 sati na slovenske lokalne izbore na kojima se biraju gradonačelnici i članovi općinskih vijeća u 208 općina, priopćilo je državno izborno povjerenstvo. U glavnom gradu Ljubljani do istog je vremena glasovalo samo 11 posto birača, a slično je u i drugim većim gradovima. Iako birači u njima tradicionalno, za razliku od manjih mjesta i općina, glasuju u popodnevnim satima gotovo je nemoguće da će biti dosegnuta izlaznost od 58 posto kakva je bila na prošlim lokalnim izborima. Birališta se zatvaraju u 19 sati, a prvi rezultati najavljeni su za večeras. U općinama u kojima nijedan kandidat za gradonačelnika ne dobije natpolovičnu većinu glasova održat će se drugi krug izbora za 14 dana, u kojem će sučeliti dva kandidata koja danas osvoje najviše glasova.

KLAGENFURT - Austrijska pokrajina Koruška u nedjelju je obilježila 90. godišnjicu referenduma na kojem su se njezini stanovnici odlučili za ostanak u sastavu Austrije, odnosno protiv priključenja tadašnjoj Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, javila je agencija STA. Povorci u Klagenfurtu, kojom je obilježena 90. godišnjica referenduma, pridružilo se 16 tisuća ljudi, među kojima austrijski predsjednik Heinz Fischer i kancelar Werner Faymann. Obojica su u prigodnim govorima izrazili nadu da će višegodišnji problem s dvojezičnim njemačko-slovenskim putokazima i nazivima u Koruškoj biti riješen do 2012. godine. Rješavanje toga problema zatražio je i predsjednik vijeća koruških Slovenaca Valentin Inzko, visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH. Nakon Prvog svjetskog rata i raspada Austrougarske došlo je do spora između Austrije i novostvorene Kraljevine SHS oko pripadnosti Koruške, u kojoj je živio velik broj Slovenaca. Referendum je održan 10. listopada 1920. godine u skladu s odlukom pariške mirovne konferencije. Većina stanovnika, 59 posto, glasovala je za ostanak u Austriji, a 40 posto ih je bilo za priključenje Kraljevini SHS.

BIŠKEK - Birališta na parlamentarnim izborima u Kirgistanu zatvorena su u nedjelju navečer po mjesnom vremenu, a glasovanje je proteklo mirno unatoč strahovanjima da će možda biti praćeno nasiljem. Bili su to prvi izbori nakon svrgnuća predsjednika Kurmanbeka Bakijeva u travnju i velikih etničkih sukoba Kirgiza i manjinskih Uzbeka u lipnju. Prijelazna predsjednica države Roza Otunbajeva, glasujući u Biškeku, izjavila je da je ovo povijestan dan. "Kirgistan je prva zemlja srednje Azije koja je izabrala parlamentarnu demokraciju", rekla je. Za 120 mjesta u parlamentu natjecalo se se 29 političkih stranaka, a najmanje ih šest ima izgleda prijeći izborni prag od pet posto. Na izbore bilo je pozvano 2,8 milijuna birača s pravom glasa. Prvi rezultati očekuju se u ponedjeljak, objavio je predsjednik kirgistanskog izbornog povjerenstva.

JERUZALEM - Izraelska koalicijska vlada u nedjelju je usvojila nacrt zakona po kojem će kandidati za dobivanje izraelskog državljanstva ubuduće morati položiti prisegu lojalnosti "Izraelu kao židovskoj i demokratskoj državi". Za prijedlog je glasovalo 22 ministara, a osam ih je bilo protiv, među njima svih petero iz redova lijeve Laburističke stranke. Čelnici arapske manjine u Izraelu prijedlog su nazvali rasističkim jer se on ionako ne odnosi na Židove, kojima se po imigracijskom zakonu državljanstvo dodjeljuje automatski. "Svatko tko zatraži izraelsko državljanstvo po načelu naturalizacije morat će se izjasniti lojalnim građaninom Izraela kao židovske i demokratske države. To je bit cionizma i Države Izrael", izjavio je premijer Benjamin Netanyahu nakon glasovanja u vladi. Nacrt mora dobiti većinu u Knessetu prije nego što postane zakon. Nacrt je predložila desničarska stranka Yisrael Beitenu, a Netanyahuov pristanak politički komentatori tumače kao ustupak čelniku te stranke, ministru vanjskih poslova Avigdoru Liebermanu za njegovo pristajanje na buduće ustupke u pregovorima s Palestincima. Prisega se također neće odnositi na izraelsku arapsku manjinu, koja čine 20 posto stanovništva Izraela, ali će se primjenjivati na, primjerice, Palestince ili ostale ne-Židove koji su u braku s izraelskim državljanima.

MOSTAR - Pripadnici policijske uprave Centar Sarajevu u nedjelju su obavili očevid budući je na pročelju sarajevske katedrale ispisano više velikih grafita zbog čega su iz Vrhbosanske nadbiskupije pozvali sarajevske vlasti da otkriju počinitelje, potvrdili su iz policije. Kako je ranije objavila Katolička tiskovna agencije (KTA) Biskupske konferencije BiH u večernjim satima 8. listopada na ulazu i na poleđini sarajevske katedrale ispisani su uvredljivi veliki grafiti "Legalni kriminal!", "Čast?"i "TM87 Stand your ground old town HZ". Budući su grafiti napisani u ranim večernjim satima, kada pored katedrale prolazi veliki broj ljudi, zanimljivo je da nitko nije reagirao kako bi se spriječilo pisanje grafita kao i da policija ništa nije vidjela, navodi KTA. "Nužno je da predstavnici vlasti u Sarajevu čim prije poduzmu potrebne mjere kako bi se zaustavilo pisanje grafita na zidovima prvostolnice u glavnom gradu Bosne i Hercegovine", ističe se u reagiranju. Dodaje se da su nedavno započeli radovi i na unutarnjoj obnovi katedrale kako bi ovaj objekat zasjao punim sjajem.

KOPENHAGEN - Na trajektu se u trenutku izbijanja požara, prouzročenog slučajnom eksplozijom, nalazilo 249 putnika i članova posade. Svi su na vrijeme evakuirani, pa nije bilo poginulih. Ozlijeđene su 23 osobe kojima je pomoć pružena u medicinskoj ustanovi. Trajekt je od subote usidren u luci na danskom otoku Langelandu. "Više se ne vidi plamen na trajektu, tek dim koji je manji nego jučer", rekao je za France presse danski vojni dužnosnik. "Stanje je stabilno, a vatrogasci i dalje 'gase' trajekt izvana", kazao je te istaknuo kako je opasnost od zagađenja zbog mogućeg istjecanja goriva minimalna. U rezervoarima trajekta nalazi se oko 200 tona goriva, no oni nisu oštećeni i nije zamijećeno istjecanje. Lisco Gloria, trajekt koji je plovio pod litavskom zastavom, a u vlasništvu je danske tvrtke DFDS isplovio je iz njemačkog Kiela prema Klaipeti u Litvi, no u noći na subotu, uslijed eksplozije na gornjoj palubi izbio je požar

SMOLENSK - Anna Komorowska, supruga poljskoga predsjednika Bronislawa Komorowskog koji je naslijedio Kaczyinskog, i ruska prva dama Svjetlana Medvedeva, prisustvovale su u nedjelju komemoraciji održanoj u znak sjećanja na žrtve nesreće i vjerskome obredu, zajedno sa 170 članova obitelji poginulih u zračnoj luci u Smolensku, u zapadnom dijelu Rusije, gdje se prije šest mjeseci srušio predsjednički zrakoplov Tupoljev Tu-154M. "Cijeli ruski narod bio je duboko potresen tom strašnom tragedijom", rekla je Svjetlana Medvedeva. "Povijest naših zemalja uvijek je bila usko povezana i unatoč i nekim zamršenim trenucima, dva su naroda uvijek uspjela pronaći smjer prema obostranom poštovanju. Oba naroda dijele ljubav prema svojoj zemlji, miru i svojim sunarodnjacima". Nakon paljenja svijeća tijekom vjerskog obreda, obje su prve dame, članovi obitelji poginulih i i prijatelji otišli u Katynsku šumu gdje je održan drugi dio komemoracije. Događaj su izravno prenosile poljske i ruska televizija.

BERLIN - Ovogodišnja mirovna nagrada njemačkih knjižara, koja se tradicionalno dodjeljuje na sajmu knjiga u Frankfurtu, u nedjelju je, pred oko tisuću uzvanika, među kojima je bio i predsjednik republike Christian Wulff, dodijeljena izraelskm piscu i novinaru Davidu Grossmanu. "Grossmanove knjige pokazuju da spirala mržnje, nasilja i protjerivanja na Bliskom istoku može biti prekinuta samo pomnim slušanjem, promišljenošću i snagom riječi", stoji u priopćenju vijeća zaklade koja dodjeljuje mirovnu nagradu. Kako se nadalje navodi, Grossman u svojim romanima, esejima i pripovijetkama nastoji opisati ne samo vlastita stajališta nego i stajališta onih koji ne misle kao i on. "Grossman (56) u svojim se djelima bavi izraelskim identitetom i svakodnevicom izraelsko-palestinskog sukoba. Njegova djela, među kojima su i mnoge knjige za djecu, prevedena su na više od 30 jezika. Osim književnim, Grossman se bavi i političkim radom i sudjeluje u mnogobrojnim raspravama o rješavanju krize na Bliskom istoku. "Nadam se da će moja zemlja, Izrael, pronaći snage da iznova ispiše svoju povijest. Nadam se da će Izrael znati kako se suočiti sa svojom tragičnom prošlošću na novi način, i ponovo se roditi iz nje", rekao je Grossman primajući nagradu. Ovogodišnji, 62. Frankfurtski sajam knjiga održan od 6. do 10. listopada. Na njemu je sudjelovalo 7500 izlagača, a hrvatski izdavači su se na vlastitom štandu predstavili s oko 230 novih naslova.

(Hina) xsl ysl

An unhandled error has occurred. Reload 🗙