Slovensko Ministarstvo vanjskih poslova u četvrtak je naime na svojim web-stranicama, u zaključku analize o problematici starih štediša Ljubljanske banke izvan Slovenije, navelo da će rješenjem pitanja Ljubljanske banke Zagreb uvjetovati svoju potporu Hrvatskoj tijekom njenih pristupnih pregovora s Europskom unijom.
Takvo je stajalište Rupel u petak objasnio slovenskim novinarima koji prate sastanak ministara vanjskih poslova država članica Europske unije u Salzburgu kao stav koji je Ljubljana zagovarala i do sada, a ne kao zaoštravanje odnosa s Hrvatskom.
"Slovenija će pitanje starih deviznih depozita Ljubljanske banke Zagreb u Hrvatskoj otvoriti tijekom njenih pristupnih pregovora jer vjeruje da je stajalište Zagreba u suprotnosti s europskim standardima i pravnom stečevinom Europske unije. Suočavanjem s europskom realnošću postajemo ozbiljniji, a problemi postaju lakše rješivi. U perspektivi Europske unije moramo se ponašati europski, a ne balkanski", rekao je novinarima Rupel.
Dodao je da objavljena stajališta Ljubljane o uvjetovanju rješenja tog pitanja nisu zaoštravanje prema Hrvatskoj. Slovenija je stajališta o potrebi "teritorijalne" isplate deviznih štediša, odnosno prebacivanju garancija za njihovu isplatu sa bivše federacije na države-nasljednice u kojima štediše žive zagovarala i ranije i tvrdila da je riječ o sukcesijskom multilateralnom pitanju koje se može rješavati preko Bankle za međunarodna poravnanja (BIS) u Baselu, rekao je slovenski ministar vanjskih poslova.
"Ne radi se o problemu (bilateralnih) odnosa, nego problemu ostavštine, a to je posljedica raspada bivše Jugoslavije za što nismo odgovorni", rekao je Rupel.
Po njegovim su riječima države-nasljednice nakon raspada Jugoslavije preuzele obveze prema starim deviznim štedišama na svom teritoriju, pa je to, kako tvrdi Rupel, učinila i Hrvatska, ali samo prema polovici štediša Ljubljanske banke Zagreb.
Rupel je komentirao i izjave guvernera Hrvatske narodne banke (HNB) Željka Rohatinskog koji je rješenjem pitanja starih deviznih štediša Ljubljanske banke Zagreb uvjetovao i pristup Nove Ljubljanske banke (NLB) i belgijske banke KBC kao njenog 34-postotnog vlasnika hrvatskom bankarskom tržištu.
"To su protueuropske izjave", ocijenio je u petak Rupel u Salzburgu. Slovenski ministar vanjskih poslova ustvrdio je da je slobodan protok kapitala jedno od osnovnih europskih načela.
Uz to, Rupel je ustvrdio da je Slovenija isplatila sve štediše banaka koje su za vrijeme bivše Jugoslavije poslovale na njenom teritoriju bez obzira na njihovo državljanstvo, ne spomenuvši o kojim je bankama riječ.
Rupel je rekao da bi Ljubljanska banka Zagreb s obzirom na potraživanja koja ima u Hrvatskoj mogla bez problema isplatiti staru deviznu štednju kad bi joj se u Hrvatskoj dopustilo normalno poslovanje.
"Izražavam žaljenje što ta priča (sa Ljubljanskom bankom Zagreb i štedišama) predstavlja jednu vrstu opterećenja u našim odnosima, što nije dobro. Svi želimo da se to što prije završi", izjavio je Rupel u Salzburgu, prenose slovenski mediji.