Prijedlogom zakona se rješenje za devizne štediše Ljubljanske banke i Nove Ljubljanske banke (NLB) stavlja u okvir cjelovitog rješenja svih država nasljednica, a sudski postupci pokrenuti u Sloveniji protiv Ljubljanske banke i Nove Ljubljanske banke (NLB) se zaustavljaju.
Ministarstvo financija u obrazloženju je navelo da bi ponovno otvaranje postupaka protiv Ljubljanske banke imalo "nepopravljive posljedice" i da rješenje za staru deviznu štednju treba postići u cijelosti i u okviru pregovora preko Banke za međunarodna poravnanja (BIS) u Baselu, kako je predviđeno sukcesijskim sporazumom država nasljednica iz 2001. godine.
Poslovni dnevnik "Finance" prošlog je tjedna objavio prilog u kojemu navodi da će bez obzira na konačno rješenje za staru deviznu štednju, Slovenija iz javnih sredstava morati osigurati dodatna sredstva za isplatu štediša izvan Slovenije.
Prema prijedlogu BIS-a, navodi "Finance", Slovenija bi uz 1,8 milijardi nekadašnjih njemačkih maraka koje je već isplatila vlastitim državljanima u sklopu sanacije Ljubljanske banke, morala isplatiti najmanje 700 milijuna maraka štedišama u Hrvatskoj i BiH, a u slučaju da mora preuzeti sve obveze Ljubljanske banke u Hrvatskoj - onda bi ta svota bila 1,4 milijarde nekadašnjih njemačkih maraka.