Kako stoji u zaključku dokumenta u kojim su objašnjena stajališta Ljubljane u vezi s problematikom devizne štednje u bivšoj Jugoslaviji općenito i posebice u vezi sa štednjom hrvatskih građana u Ljubljanskoj banci Zagreb, Hrvatska je postupanjem prema toj problematici pokazala da "ignorira temeljna načela i norme međunarodnog prava koje se formiralo u suvremenoj civiliziranoj međunarodnoj zajednici", a osobito načelo da se treba pridržavati dogovorenog i ispunjavati sklopljene sporazume.
Hrvatska je osim toga u slučaju Ljubljanske banke, piše u dokumentu objavljenom na web-stranicama Ministarstva vanjskih poslova, pokazala da stalno ponavlja model kršenja pravnih načela koja su zajednička svim članicama Europske unije, europskom pravu i nacionalnim pravnim sustavima.
"Zato će Slovenija rješenje navedenoga problema (pitanja Ljubljanske banke Zagreb) opravdano u pravnom i političkom smislu postaviti u pristupnim pregovorima kao uvjet za pristup Hrvatske Europskoj uniji", objavilo je slovensko Ministarstvo vanjskih poslova.
U dokumentu su sistematizirana i pravno svrstana stajališta Ljubljane oko pitanja devizne štednje u bivšoj Jugoslaviji, pitanja garancija za nju, pravni i međunarodni aspekti, s osnovnim, već poznatim stajalištem, da je riječ o sukcesijskom pitanju jer su pravne nasljednice bivše Jugoslavije, odnosno zemlje koje su nastale na njenom teritoriju, prava i obveze prema bankama i štedišama na svom teritoriju preuzele na principima međunarodnog sukcesijskog prava.
Među ostalim se kaže da sve države nasljednice bivše Jugoslavije, osim Hrvatske i Bosne i Hercegovine, zastupaju načelo da je problem stare devizne štednje potrebno riješiti uz posredovanje Banke za međunarodna poravnanja (BIS) u Baselu kako je, tvrdi se, dogovoreno sukcesijskim sporazumom država-nasljednica iz 2001. godine koji je potpisan u Beču.
U dokumentu se navode i pravni propisi bivše Jugoslavije i država-nasljednica koji se odnose na pitanje devizne štednje.
Ocjene da se Hrvatska u slučaju Ljubljanske banke Zagreb ne drži načela međunarodnog prava i ugovora i da ih krši prema modelu "koji se stalno ponavlja" odnose se na navodno uplitanje predstavnika hrvatske Vlade, odnosno izvršne vlasti u pokušaje Ljubljanske banke da naplati dugovanje IPK-a Osijek kao i na to da Hrvatska navodno blokira nastavak pregovora o sukcesiji i staroj deviznoj štednji u Banci za međunarodna poravnanja (BIS).