"Mislim da ste pretjerano dramatično shvatili priopćenje", rekao je Rupel odgovarajući na pitanje novinara zašto je dan prije neformalnog sastanka ministara vanjskih poslova EU-a, slovensko ministarstvo izišlo s takvom objavom.
"To je problem koji je povezan sa slobodom kretanja kapitala, koja predstavlja jednu od glavnih sloboda u Europskoj uniji", rekao je Rupel, obrazlažući svoju tezu time što je Hrvatska narodna banka spriječila ulazak belgijske banke KBC, koja je vlasnik Nove ljubljanske banke, na hrvatsko tržište dok se ne riješi problem obeštećenja hrvatskih štediša u bivšoj Ljubljanskoj banci.
"Ako guverner Željko Rohatinski misli ozbiljno, onda to predstavlja kršenje temeljnih europskih pravila", rekao je Rupel.
Prema tvrdnjama slovenskog ministra, Hrvatska je potpisivanjem sporazuma o sukcesiji bivše Jugoslavije u Beču 2001. godine pristala da se to pitanje riješi kroz sukcesiju.
"Hrvatska je u početku to prihvatila, a onda je odustala i rekla da više nije spremna taj problem rješavati multilateralno, nego bilateralno, što je u suprotnosti s onim što je potpisala".
On je ponovio argument, koji Slovenija stalno ističe, da je jamac za štedne uloge u bivšoj Jugoslaviji bila Federacija. "Sada kada Federacije više nema, njezine obveze preuzele su republike koje su je naslijedile", rekao je, dodajući da je Slovenija prihvatila.
Na upit raspolaže li podacima koliko je banaka iz drugih bivših jugoslavenskih republika poslovalo u Sloveniji, Rupel je odgovorio: ""Nisam bankarski stručnjak, ali koliko se sjećam djelovala je Jugobanka i Beobanka".
Slovensko ministarstvo vanjskih poslova je u zaključku dokumenta objavljenog na internetskim stranicama navelo da je Hrvatska postupanjem prema problemu Ljubljanske banke pokazala da "ignorira temeljna načela i norme međunarodnog prava koje se formiralo u suvremenoj civiliziranoj međunarodnoj zajednici", a osobito načelo da se treba pridržavati dogovorenog i ispunjavati sklopljene sporazume.
Usto se navodi da je Hrvatska u slučaju Ljubljanske banke pokazala da stalno ponavlja model kršenja pravnih načela koja su zajednička svim članicama Europske unije, europskom pravu i nacionalnim pravnim sustavima.
"Zato će Slovenija rješenje navedenoga problema (pitanja Ljubljanske banke Zagreb) opravdano u pravnom i političkom smislu postaviti u pristupnim pregovorima kao uvjet za pristup Hrvatske Europskoj uniji", navelo je slovensko ministarstvo vanjskih poslova.