Na gotovo 150 stranica "Književne smotre" urednica Vesna Crnolatac-Janjić nastojala je, kako je istaknula, "preletom" kroz kinesku književnost približiti hrvatskomu čitatelju tu u nas predugo zapostavljenu književnost.
"Književna smotra" se pak tematskim brojem "Kina i Tibet u riječi i misli" zapravo vraća svojoj primarnoj zadaći - predstavljanju svjetske književnost što je 90- ih godina bilo djelomice zanemareno jer smo tada, zbog okolnosti izazvanih ratom, doista bili koncentrirani na domaću i europsku književnost, rekao je glavni urednik toga časopisa Dalibor Blažina.
Blažina se nada da će tematski broj o Kini i Tibetu biti pomalo i propedeutska i promotivna akcija za studij sinologije, koji se za sada provodi kao trogodišnji slobodan studij na zagrebačkome Filozofskom fakultetu, u smislu da to postane redoviti studij.
Iako se hrvatska sinologija, kako je rečeno, zapravo nalazi u pionirskoj ili predznanstvenoj fazi, predstojnik Katedre za sinologiju akademik Mislav Ježić istaknuo je da tematski broj "Književne smotre" otvara jedan važan prozor koji će nam omogućiti nešto dublji uvod u bogatu kinesku književnost i civilizaciju.
Dodao je da za tu mogućnost trebamo zahvaliti velikoj umješnosti i angažiranosti urednice koja je odabrala različite priloge - obavijesno i književno zanimljive i aktualne tekstove, pri tomu i izvrsno složene.
Tako se na stranicama "Književne smotre" možemo susresti s tekstovima više autora koji će nam približiti kineskoga nobelovca Gao Xingjiana, koji je 1987. napustio Kinu i danas je građanin Francuske.
Zahvaljujući suradnji Zlate Merlin, supruge pokojnoga novinara Branka Merlina, čitateljima su dana na uvid i njegova sjećanja na Ding Ling, jednu od najuglednijih suvremenih kineskih književnica koja je tijekom "Kulturne revolucije" bila zatočena skoro dva desetljeća.
Tu su i tekstovi koji nas upućuju u kinesku misao, ogledi o kineskoj književnosti iz pera domaćih i stranih poznavatelja, tekstovi o velikanu moderne kineske književnosti Lu Xunu te o suvremenomu kineskom pjesniku Yang Lianu koji je u egzilu od traumatičnih događaja na Trgu nebeskoga mira u lipnju 1989. a kojega je prije nekoliko godina mogla upoznati i hrvatska publika na "Književnim susretima".
Broj donosi i dva teksta o tibetskoj književnosti - jedan pod naslovom "Tibet. Od čežnje do dosanjanog sna" koji potpisuje Zdravka Matišić te tekst "Sutra srca: prijevod s tibetskog, usmeni komentar Geše Lha Rampa Ngawang Dargye s popratnim razjašnjenjima" Ivanke Vane Jakić, prvoga tibetologa iz Hrvatske.
A kako zaključuje urednica Vesna Crnolatac-Janjić, kineski nas pismeni znak s naslovnice časopisa koji označuje Istok, uvodi u književni susret s Kinom i Tibetom.