Prof. dr. Kalogjera ističe kako je iz korčulanske obitelji Žilković poteklo mnogo svećenika i notara, koji su, prema nekim spoznajama, u 15. stoljeću imali najveću renesansnu biblioteku u Dalmaciji s više do 270 naslova.
Zavičajna izdavačka biblioteka "Žilković" bavit će se izdavaštvom, u prvome redu dijela domaćih spisatelja koji u posljednje vrijeme, zbog nedostatka novca, imaju velikih teškoća s objavljivanjem svojih djela.
U prvome Uredništvu Zavičajne biblioteke su Korčulani koji su se već iskazali pisanom riječju - Tajana Grbin, Darinka Krstulović, dr. Živan Filippi i Ana Tulić, a potrebnog petog člana dat će ogranak Matice hrvatske u Korčuli.
Prema riječima prof. dr. Gorana Kalogjere, ta će se biblioteka financirati isključivo donacijama.
Novac su za početak osigurali donatori iz Rijeke, a, kako je najavio, projekt će sufinancirati i Ministarstvo kulture. S početnim donacijama već se mogu objaviti četiri naslova.
Prema zaključku Uredništva, filtrirat će se tekstovi koji su stigli putem natječaja, a zatim će se birati najkvalitetniji za tisak. Naklade bi se trebale kretati oko 250 primjeraka, rekao je prof. Kalogjera, ističući da će Biblioteka objavljivati isključivo poetska i prozna djela grada i otoka Korčule.
Inače, prof. dr. Kalogjera predstavio je u korčulanskoj Gradskoj knjižnici "Ivan Vidali" i svoju novu knjigu pod naslovom "Korčula koje više nema", ističući pritom da ona ima primjese elegičnosti.
Kroz napise se prepoznaje Korčula koje više nema, nema ni onih nezaboravnih redikula koji su obilježavali Korčulu 50-ih i 60-ih godina 20. stoljeća. U knjizi su i poglavlja o starohrvatskome korčulanskom pjesništvu, zatim nekoliko kulturoloških tekstova o Korčulanima kao diplomatima i bibliotekarima te analize suvremenih korčulanskih prozaika i pjesnika.