Na taj se način Povijesno društvo Rijeka zahvaljuje svom prvom počasnom članu i suradniku koji je plodnim radom obogatio hrvatsku historiografiju, ali i pravno-povijesnu znanost, ističe se u uvodnom tekstu časopisa objavljenom krajem 2005.
Glavni i odgovorni urednik časopisa akademik Petar Strčić u opširnom izlaganju "Život i djelo Luje Margetića" istaknuo je kako je Margetić znanstvenik i stručnjak za starogrčku, hebrejsku, rimsku, bizantsku, langobardsku, srednjovjekovnu i ranovjekovnu hrvatsku, mađarsku, slovensku, srpsku i talijansku povijest.
Magretić je objavio pedesetak knjiga te više stotina znanstvenih rasprava i stručnih članaka na više svjetskih jezika. Napose je posvetio pozornost sjevernom hrvatskom jadranskom primorju, a osobito temeljnim općehrvatskim spomenicima - Bašćanskoj ploči, koja po njegovim istraživanjima datira iz 1105. te Vinodolskom zakonu iz 1288.
Margetić je počasni doktor i profesor emeritus Sveučilišta u Rijeci, a za svoj je rad dobio niz uglednih nagrada i priznanja.
U časopisu su objavljeni tekstovi povjesničara, ekonomista i književnika - Franje Šanjeka i Vladimira Stipetića, Bosiljke Janjatović, Mirjane Matijević-Sokol, Slobodana Kaštele, Darka Dukovskog, Franje Emanuela Hoška, Gordana Družića, Stijepe Mijovića-Kočana i drugih.
U časopisu je i opsežna bibliografija Margetićevih radova (1962.-2005.) koju su priredili Snježana Marčec, Maja Polić i Petar Strčić.
Godišnjak Rijeka (1994.) prvi je hrvatski časopis toga imena, a sadržajno je usmjeren na slijed plodnih rezultata Jadranskoga zbornika, glasila pulskih i riječkih povjesničara, Vjesnika Državnoga arhiva u Rijeci, te godinu dana (1993.) ranije pokrenute Riječke revije, interdisciplinarnoga časopisa za kulturu.