U sljedeću nedjelju, 1. prosinca, nova Komisija kojoj će po drugi put na čelu biti njemačka demokršćanka Ursula von der Leyen, započinje svoj petogodišnji mandat. Isti dan dužnost predsjednika Europskog vijeća, najvišeg političkog tijela EU-a, koje okuplja šefove država ili vlada država članica, preuzima bivši portugalski premijer Antonio Costa.
Zastupnici Europskog parlamenta u srijedu će glasati o novoj Komisiji i dati joj konačno zeleno svjetlo za preuzimanje dužnosti.
Prije glasanja, predsjednica Komisije predstavit će svoj tim povjerenika i program rada.
Glasanje o novoj Komisiji omogućeno je dogovorom postignutim prošlog tjedna između zastupničkih klubova Europske pučke stranke, socijaldemokrata i liberala da će podržati sedmoro preostalih kandidate za povjerenike Komisije oko kojih se zakomplicirala situacija zbog sukoba glavnih političkih skupina u parlamentu.
Taj dogovor omogućio je da prvi put u zadnjih 20 godina svi predloženi kandidati prođu saslušanja. Od razdoblja 2004. do 2019. na saslušanjima je otpadao najmanje jedan predloženi kandidat.
Europski parlament je Ugovorom iz Maastrichta, koji je stupio na snagu 1993. godine, dobio ovlast za potvrđivanje Europske komisije. Nakon toga, prije glasanja o cijeloj Komisiji počela su se organizirati saslušanja koja su u teoriji izvrstan instrument za provjeru novih povjerenika, što može biti ljekovito za složenu zajednicu poput EU-a, koji je često optuživan za netransparentnost. Međutim, u praksi je to često kompromitirano političkom trgovinom između stranaka.
Prema dogovoru koji tri stranke nazivaju “koalicijskim”, njihova suradnja temeljit će se na “vladavini prava, pro-ukrajinskom stajalištu i pro-europskom pristupu”.
No, mnogi su kritični prema tom dogovoru i ističu da on nije obvezujući i da ostavlja prostor najjačoj političkoj skupini Europskoj pučkoj stranci da se u situacijama kada joj to odgovora oslanja na glasove tvrde i krajnje desnice.
Stoga su Zeleni, koji su u srpnju glasali za novi petogodišnji mandat Ursule von der Leyen, najavili da će glasati protiv, kao i dio socijalista, koji su nezadovoljni što je vodstvo njihova kluba pristalo na kompromis i prihvatilo nominaciju Raffaela Fitta, koji dolazi iz stranke tvrde desnice Braća Italije.
Očekuje se da će za potvrđivanje Komisije glasati zastupnici tvrde desnice iz kluba Europskih konzervativaca i reformista (ERC), u kojem djeluju zastupnici stranke Braća Italije i koji su u srpnju glasali protiv Ursule von der Leyen.
U novoj Komisiji je 16 muškaraca i 11 žena. Više od polovice, njih 15, dolaze iz Europske pučke stranke, socijaldemokrati, druga po snazi skupina u Europskom parlamentu, imat će samo pet povjerenika, koliko imaju i liberali iz kluba Renew. Jedan član dolazi iz ECR i jedan iz krajnje desne skupine Domoljubi za Europu (Olivér Várhelyi iz mađarskog Fidesza). Novih je 18 članova, dok je preostalih 9 bilo u prethodnom sazivu, među njima i Dubravka Šuica. Najdugovječniji među njima je Slovak Maroš Šefčovič koji je član Komisije još 2009. , a nakon njega Latvijac Valdis Dombrovkis koje član izvršnog tijela EU-a od 2014. godine.
U sljedeću nedjelju dolazi i do smjene na čelu Europskog vijeća. Umjesto Belgijanca Charlesa Michela dolazi bivši portugalski premijer Antonio Costa. Mandat predsjednika Europskog vijeća traje dvije i pol godine, koji se može jednom obnoviti, što je do sada bio slučaj sa svim predsjednicima Europskog vijeća, svi su odradili dva mandata, ukupno pet godina, što se poklapa s mandatom Komisije i Europskog parlamenta.
Costa, 63-godišnji socijalist, bio je portugalski premijer od 2015. do 2024. godine, ministar u više vlada, gradonačelnik Lisabona, zastupnik Europskog parlamenta.
Njegov treći mandat na čelu portugalske vlade bio je opterećen brojnim skandalima i ostavkama ministara zbog sumnji u korupciju. Costa je podnio ostavku na premijersku dužnost 2023. nakon što je uhićen njegov šef kabineta zbog istrage o korupciji u vezi s rudarenjem litija i projektom proizvodnje zelenog vodika.
Istraga, koja još nije formalno zakjučena, u velikoj je mjeri propala nakon što je prizivni sud u Lisabonu objavio da se temelji na nagađanjima, a ne na dokazima. Protiv Coste nije podignuta optužnica.
Costa se pokazao vještim političarem, održavajući osjetljivu ravnotežu među kolacijskim partnerima i ima reputaciju uspješnog graditelja konsenzusa, osobine koja neophodna za funkciju predsjednika Europskog vijeća.
Za razliku od njega, pet godina na čelu belgijskog liberala Charlesa Michela, obilježeno je napetim odnosima s predsjednicom Europske komisije i nadmetanju s njom. Michel odlazi s tog položaja s daleko slabijim ocjenama od svojih prethodnika Hermana Van Rompuya i Donalda Tuska.
Costa je prvi čelnik neke od europskih institucija koji nema europsko podrijetlo. Njegov djed po ocu bio je iz indijske savezne države Goa, koja je nekada bila portugalska kolonija, a baka s očeve strane imala je francusko-mozambičko podrijetlo. Mozambik je također bio portugalska kolonija. Costa ima tzv. “prekomorsko državljanstvo Indije”, što je neki oblik dozvole za trajni boravak i rad u Indiji na temelju indijskog podrijetla.
Zastupnici Europskog parlamenta u utorak će raspravljati, a u srijedu glasati o proračunu za EU-a za 2025. godinu.Dogovor s Vijećem o proračunu za sljedeću godinu postignut je 16. studenoga.
Zastupnici će između ostaloga glasati o rezoluciji u kojoj će potvrditi punu potporu Ukrajini, izraziti zabrinutost zbog vojne suradnje Sjeverne Koreje i Rusije. Raspravljat će i o humanitarnoj situaciji u Gazi i pozvati na hitno oslobađanje talaca.
Sljedeći tjedan u Bruxellesu se održava nekoliko sastanaka Vijeća Europske unije.