Komisija svake godine objavljuje “paket o proširenju”, čiji su ključni dio izvješća s ocjenama o napretku u reformama svake od zemalja koje su na putu prema članstvu u EU-u.
Trenutačno 9 zemalja ima status kandidata za članstvo: Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Gruzija, Moldavija, Sjeverna Makedonija, Srbija, Turska i Ukrajina. Kosovo ima status potencijalnog kandidata.
Neke od kandidatskih zemalja već su dugo u pristupnom procesu u kojem se godinama nije događalo ništa bitnog sve do ruskog napada na Ukrajinu.
Do ruskog napada samo se za zemlje zapadnog Balkana smatralo da imaju realne izglede za pridruživanje Unije, dok je za istočno susjedstvo predviđala blisko partnerstvo ali ne i perspektivu članstva.
Tako su Ukrajina i Moldavija podnijele zahtjev za članstvo odmah nakon ruskog napada u veljači 2022. godine, a već u lipnju 2022. dobile su kandidatski status. Pregovori s te dvije zemlje službeno su otvoreni u lipnju ove godine i sada čekaju na otvaranje prvog pregovaračkog klastera.
Od zemalja zapadnog Balkana najdulje je u procesu Sjeverna Makedonija, koja je kandidatski status dobila još u prosincu 2005. godine, ali se od tada nije puno pomakla najprije zbog grčkog osporavanja njezina ustavnog imena, a danas zbog bugarske blokade.
Najdalje u pregovorima je otišla Crna Gora, koja je započela pregovore u lipnju 2012. i dosad otvorila sva pregovaračka poglavlja, ali od kojih su zatvorena tri.
Srbija je počela pregovore u siječnju 2014. i do sada je otvorila 22 od 35 pregovaračkih poglavlja, a privremeno je zatvorila samo dva.
U pregovorima sa Srbijom već tri godine nema nikakva pomaka, ponajviše zbog toga što odbija uvesti sankcije Rusiji.
Mađarsko predsjedništvo nastoji do kraja svog predsjedanja u prosincu postići suglasnost država članica da dopuste otvaranje jednog pregovaračkog klastera sa Srbijom i zatvaranje jednog s Crnom Gorom.
Za svaki korak u procesu pristupanja EU-u potrebna je suglasnost svih njezinih članica, a ovotjedno izvješće Komisije o napretku može igrati određenu ulogu u njihovim stajalištima.
Bosna i Hercegovina je dobila status kandidata u prosincu 2022. godine, ali još uvijek čeka na datum za sazivanje prve međuvladine konferencije o pristupanju. Ključni problem te zemlje je njezino unutarnje ustrojstvo i nedostatak koordinacije između pojedinih dijelova te zemlje.
Poseban slučaj je Turska, koja je pregovore otvorila još u listopadu 2005. zajedno s Hrvatskom. Od tada se u tim pregovorima nije previše toga dogodilo i Turska se umjesto približavanja sve više udaljava od Europske unije.
Također u srijedu bivši finski predsjednik Sauli Niinistö trebao bi predstaviti svoje izvješće o jačanju civilne i obrambene sposobnosti EU-a.
Komisija je u ožujku ove godine zadužila bivšeg finskog predsjednika da pripremi sveobuhvatno izvješće s preporukama kako bi Europska unija postala otpornija na krize.
Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen rekla je prilikom imenovanja Niinistöa da je ruski rat protiv Ukrajine razbio mnoge iluzije, između ostaloga, da je mir u Europi trajan.
Niinistövo izvješće poslužit će kao smjernica za djelovanje Komisije u novom mandatu u području obrane.