Čelnici 50-ak europskih država okupit će se u četvrtak u Budimpešti na petom sastanku na vrhu Europske političke zajednice (EPC), foruma za dijalog i suradnju u rješavanju pitanja od zajedničkog interesa.
Europska politička zajednica nastala je nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. kao oblik suradnje država članica EU-a i ostalih europskih država, svih osim Rusije i Bjelorusije.
Summit EPC održavaju se dva put godišnje, naizmjenično, jedan u državi koja predsjedava Vijećem EU-a, a drugi u zemlji izvan EU-a. Zadnji samit održan je u srpnju u palači Blenheim, pored Oxforda u Velikoj Britaniji.
Na samitu, koji će se održati u prostorijama novog nogometnog stadiona Puskas arena u Budimpešti, razgovarat će se o sigurnosnim izazovima s kojima se Europa suočava.
U četvrtak ujutro samit počinje plenarnom sjednicom koja će biti posvećena sigurnosnim izazovima. Nakon toga uslijedit će četiri odvojena sastanka u manjim skupinama na temu migracija i gospodarske sigurnosti. Nakon rasprava na četiri okrugla stola, samit će završiti s drugom plenarnom sjednicom na kojoj će se rezimirati rezultati odvojenih rasprava.
U četvrtak navečer po završetku samita EPC-a počinje neformalni sastanak 27 država članica Europske unije radnom večerom koja će biti posvećena ishodu američkih predsjedničkih izbora, koji će se održati dva dana ranije.
Većina čelnika država članica bili bi zadovoljniji pobjedom demokratske kandidatkinje Kamale Harris, osim mađarskog i slovačkog premijera Viktora Orbana i Roberta Fica. Orban je nedavno izjavio da će otvoriti nekoliko boca šampanjca pobijedi li republikanski kandidata Donald Trump.
Osim o američkim izborima čelnici EU-a razgovarat će i izborima u Moldaviji i Gruziji. U vezi s izborima u Gruziji, Viktor Orban ponovno je uzburkao duhove u Europskoj uniji, čestitavši proruskim snagama na pobjedi i prije nego što je izborna komisija objavila rezultate, a odmah nakon izbora posjetio je Tbilisi. Izbori su obilježeni brojnim nepravilnostima, a proeuropske stranke tvrde da su rezultati namješteni i ne priznaju poraz.
U petak, 8. studenoga glavna tema neformalnog samita bit će gospodarska konkurentnost EU-a. Rasprava će se voditi na temelju izvješća o budućnosti europske konkurentnosti koje je sastavio bivši talijanski premijer Mario Draghi, koji će također sudjelovati na samitu.
Uoči samita na pripremnim tijelima pokušava se dogovoriti tekst deklaracije, koja bi sadržavala smjernice za drugi mandat Europske komisije na čelu s Ursulom von der Leyen.
Usuglašavanje teksta deklaracije vrlo je zahtjevan posao s obzirom na različita stajališta i podjele u Europskoj uniji. Zemlje koje čine neformalni “kluba škrtaca” i koje inzistiraju na fiskalnoj disciplini protive se zajedničkom zaduživanju, siromašnije članice ne žele da se dira u kohezijske fondove, zagovornici nuklearne energije žele da se ona spomene u tekstu za što nekoliko drugih država ne želi ni čuti, brojna su neslaganja oko toga kako povećati obrambene kapacitete i kako to financirati.
Sljedeći tjedan u Europskom parlamentu u Bruxellesu počinju saslušanja kandidata za povjerenike u novoj Komisiji.
Saslušanja će se održati i u razdoblju od 4. do 12. studenoga. Hrvatska kandidatkinja Dubravka Šuica, koja je predložena za povjerenicu za Sredozemlje, bit će saslušana u utorak 5. studenoga, s početkom u 14.30 sati. Glavni odbor pred kojim će biti saslušana je odbor za vanjsku politiku, a kao pozvani odbori sudjelovat će odbor za zapošljavanja i socijalna pitanja, odbor za građanske slobode i odbor za ljudska prava.
Šestoro izvršnih potpredsjednika Komisije bit će saslušani zadnji dan, 12. studenoga.
Saslušanja će se u navedenom razdoblju održavati svaki radni dan osim u petak, 8. studenoga i u ponedjeljak, 11. studenoga. Prvi dan, 4. studenoga te u četvrtak, 7. studenoga, održat će se po četiri saslušanja. U ostale dane bit će ih po šest, dva ujutro, dva popodne i dva navečer. Svako saslušanje traje tri sata.
Prođe li postupak saslušanja kako je predviđeno, Europski parlament trebao bi potvrditi novu Komisiju na plenarnoj sjednici 27. studenoga.
Kod izbora prve Komisije Ursule von der Leyen 2019. godine otpalo je troje prvotno predloženih kandidata iz Mađarske, Rumunjske i Francuske. Prema nekim procjenama sada bi zbog odnosa snaga mogli proći svi kandidati. Naime, padne li jedan kandidat, koji pripada jednoj političkoj skupini ona bi vjerojatno srušila nekog iz druge političke grupacije tako bi se pokrenuo domino efekt. Do nedavno se mislilo da će mađarski kandidat Olivér Várhelyi, koji je često kritiziran da se vodi više nacionalnim nego europskim interesom, imati problema na saslušanju, utoliko više što je europarlamentarce nazvao “idiotima” ne znajući da mu je mikrofon uključen. Međutim, danas prevladava mišljenje da je on jedan od najsigurnijih jer bi u slučaju njegova odbacivanja Orbanova vlada mogla otezati s imenovanjem novog kandidata što bi dodatno odgodilo izglasavanje nove Komisije.