Čelnicima država članica na sastanku se pridružio bivši talijanski premijer i predsjednik Europske središnje banke Mario Draghi koji je početkom rujna predstavio izvješće o europskoj konkurentnosti u kojem je istaknuto da su Uniji potrebne dodatne investicije između 750 i 800 milijardi godišnje u digitalne inovacije, zelenu tranziciju, obrambenu industriju.
Ključno pitanje ostaje gdje će Europska unija pronaći ta dodatna sredstva za investicije kako bi zaustavila zaostajanje za svojim konkurentima.
Premijer Andrej Plenković je, na pitanje koji model Hrvatska podržava, zajedničko zaduživanje ili povećanje europskog proračuna, rekao da je po njemu dosad najbolji potez EU-a bio uspostava Instrumenta EU sljedeće generacije za oporavak od pandemije covida, a koji je financiran zajedničkim zaduživanjem.
“Smatram da nakon ovoliko kriza, a bilo ih je puno, treba koristiti sve zajedničke instrumente”, rekao je Plenković, dodajući da se Hrvatska kao i druge članice dobro snašla i što se tiče sredstava iz Višegodišnjeg financijskog okvira i instrumenta EU sljedeće generacije, gdje je Hrvatska vrlo uspješna u povlačenju alociranih sredstava.
Čelnici država članica prihvatit će Budimpeštansku deklaraciju, čiji je tekst usuglašen uoči dolaska na samit i u kojoj se kaže da će poticanje konkurentnosti zahtijevati značajne investicije i mobiliziranje javnih i privatnih sredstava.
U tu svrhu ističe se spremnost EU-a da “istraži i koristi sve instrumente” za postizanje tih ciljeva, počevši od Višegodišnjeg financijskog okvira (sedmogodišnji proračun EU-a), stvaranja unije tržišta kapitala, mobilizaciju privatnog kapitala, veće sudjelovanje Europske investicijske banke.
“Ispitat ćemo razvoj novih instrumenta i nastaviti raditi prema uvođenju vlastitih proračunskih prihoda”, kaže se u usuglašenom tekstu deklaracije.
Mario Draghi je po dolasku na samit izjavio da je provedba ekonomskih reformi u EU-u “još hitnija” nakon pobjede Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima u Sjedinjenim Državama.