U srijedu će zastupnici raspravljati o najavljenom prijedlogu Europske komisije o promjeni europskih zakona kako bi se olakšalo vraćanje nelegalnih migranata kojima je odbijen zahtjev za azil.
Čelnici država članica EU-a u četvrtak su na sastanku na vrhu pozvali na odlučnu akciju na svim razinama kako bi se olakšalo, povećalo i ubrzalo vraćanje nelegalnih migranata iz Europske unije te pozvali Europsku komisiju da što prije podnese zakonodavni prijedlog u tom smislu.
Iako je broj migranata koji ilegalno ulaze u EU znatno pao u posljednje vrijeme, to je pitanje postalo vrlo osjetljiva politička tema u brojnim članicama, koja utječe na izbore i biračko tijelo okreće udesno.
Najslabija karika u europskom upravljanju migracijama je nizak postotak vraćanja migranata kojima je odbijen zahtjev za azil. Prema podacima Eurostata u 2023. godini 484,160 državljana trećih zemalja dobilo je nalog da napuste EU, od čega ih se samo 91,465 (18,9 posto) stvarno vratilo.
Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen najavila je u pismu koje je poslala čelnicima država članica da će Komisija u novom mandatu razmotriti uspostavu “povratničkih centara” u trećim zemljama u koje bi slalo nelegalne migrante, koji bi u tim centrima čekali na povratak u zemlje podrijetla.
Prema međunarodnom pravu i pravu EU-a nelegalno je slati migrante u treće zemlje. Komisija će stoga razmotriti kako osigurati pravnu podlogu da bi to bilo moguće.
U utorak će zastupnici raspravljati i glasati o paketu financijske pomoći Ukrajini u visini do 35 milijardi eura. Riječ je o zajmu čiji bi se povrat financirao prihodima od zamrznute ruske imovine. U lipnju je na samit skupine G7 dogovoren paket financijske pomoći u obliku zajma u visini od 50 milijardi dolara (45 milijardi eura). Europska unija je najavila da će bez obzira na moguće sudjelovanje ostalih članica G7 osigurati do 35 milijardi eura. Taj iznos može biti i manji ako se uključe i ostali. Sjedinjene Države kao uvjet za svoje sudjelovanje traže da EU promijeni razdoblje na koje se produžava odluka o zamrzavanju ruske imovine sa šest na 36 mjeseci. Uobičajeno je da EU produžava sankcije svakih šest mjeseci i za to je potreban konsenzus svih država članica. Činjenica da je potreban konsenzus otvara put da neka od zemalja to blokira i u tom bi slučaju došlo pitanje otplaćivanje zajma. Mađarska je jedina zemlja koja to sada blokira i kaže da će se o tome očitovati nakon američkih predsjedničkih izbora koji se održavaju početkom studenoga.
U četvrtak će Konferencija predsjednika Europskog parlamenta, tijela koje okuplja predsjednicu i šefove zastupničkih klubova, donijeti odluku o dobitniku ovogodišnje nagrade Saharov.
Za ovogodišnju nagradu Saharov, koja se dodjeljuje pojedincima, skupinama i organizacijama koji su iznimno pridonijeli zaštiti slobode mišljenja, u uži izbor ušli su dr. Gubad Ibadoghlu, borac protiv korupcije u Azerbajdžanu, kritičar plinske i naftne industrije i aktivist za ljudska prava i okoliš; Maria Corina Machado, čelnica demokratskih snaga u Venezueli i izabrani predsjednik Edmundo González Urrutia; palestinski pokret “Žene sunca” i izraelski pokret “Žene za mir”, dva pacifistička i feministička pokreta koja se zalažu za mir na Bliskom istoku.
Zastupnici će u utorak raspravljati o stanju u Libanonu i pozvati na hitan prekid vatre i na zaštitu mirovnih snaga UN-a koje su tamo raspoređene. Također će raspravljati i o kineskim vojnim provokacijama Tajvana.
U ponedjeljak će bivši talijanski premijer Enrico Letta predstaviti zastupnicima svoje izvješće o jačanju jedinstvenog tržišta nakon čega će uslijediti rasprava.
Zastupnici će u utorak raspravljati i u srijedu glasati o svojoj poziciji o prijedlogu proračuna EU-a za 2025. godinu. Nakon toga, pregovarači Europskog parlamenta i Vijeća EU-a imaju tri tjedna za usuglašavanja stajališta o proračunu, koji bi trebao biti izglasan do kraja ove godine.
U ponedjeljak i utorak predsjednica Komisije Ursula von der Leyen razgovarat će s predsjednicom Parlamenta Robertom Metsolom i šefovima svih zastupničkih skupina. Glavna tema tih sastanaka bit će predstojeća saslušanja kandidata za povjerenike koja će se održati od 4. do 12. studenoga.
U petak predsjednica Komisije putuje u Bosnu i Hercegovinu i isti dan odlazi u Srbiju. U subotu je u Prištini i u Podgorici. Jedna od tema tih sastanaka bit će izvješće o napretku zemalja kandidata za članstvo koje će Komisija objaviti 30. listopada.
U ponedjeljak i utorak u Luxembourgu se sastaju ministri poljoprivrede i ribarstva.