Sastanak Europskog vijeća, koje okuplja čelnike država članica, održat će se u četvrtak i petak. Glavne teme su migracije, konkurentnost europskog gospodarstva, pomoć Ukrajini, stanje na Bliskom istoku.
Kada je riječ o Ukrajini, Mađarska blokira produljenje razdoblja u kojem se obnavlja odluka o zamrzavanju ruske imovine sa šest na 36 mjeseci. To je uvjet da bi Sjedinjene Države sudjelovale u pomoći Ukrajini u obliku zajma od 45 milijardi eura koji bi se otplaćivao prihodima od zamrznute ruske imovine. EU produžava odluku o zamrzavanju ruske imovine svakih šest mjeseci, što znači da je svaki put potrebno postići konsenzus o tome, a što otvara put da neka od zemalja to blokira i u tom bi slučaju došlo pitanje otplaćivanje zajma jer se većina zamrznute imovine nalazi u EU-u. Mađarsko je stajalište da se s odlukom o produljenju sačeka do američkih predsjedničkih izbora 5. studenoga. Budimpešta se nada pobjedi Donalda Trumpa i vjerojatno očekuje da bi se u tom slučaju Sjedinjene Države povukle iz tog plana o makroekonomskoj pomoći Ukrajini, dogovorenog na sastanku skupine G7. Od 45 milijardi eura zajma, EU bi jamčili za 35 milijardi eura.
Važna rasprava očekuje se i o migracijama. U EU se sve više stvara konsenzus o potrebi ubrzanja vraćanja nelegalnih migranata i otvaranje prihvatnih centara u trećim zemljama gdje bi slali nelegalne migrante, odakle bi ih se slalo u njihove zemlje podrijetla.
Njemačka, glavno odredište migranata, inzistira da se poštuju Dublinska pravila, koja propisuju da se zahtjevima za azil bavi ona zemlja u koju migranti prvo uđu. To je neprihvatljivo Grčkoj i Italiji, budući da su one najčešće zemlje prvog ulaska pa bi prema tome snosile najveći teret. Za rješavanje toga problema trebao bi poslužiti pakt o migracijama i azilu, koji između ostaloga predviđa obveznu solidarnost među državama u suočavanju s migrantskim pritiscima, brže i učinkovitije postupke azila i bolje upravljanje granicama. Problem je u tome što će se taj pakt početi provoditi tek 2026. godine.
U ponedjeljak se u Luxembourgu održavaju dva ministarska sastanka, Vijeće za vanjske poslove i Vijeće za okoliš.
U utorak se sastaju ministri za europske poslove te ministri energetike država članica.
Na marginama sastanka Vijeća za opće poslove u utorak u Luxembourgu, Albanija će otvoriti prvi pregovarački klaster. Prema novoj metodologiji pregovaranja, pregovaračka poglavlja grupirana su u šest tematskih klastera.
Najvažniji je prvi, temeljni klaster i o njemu ovisi ukupni napredak u pristupnim pregovorima. Taj klaster obuhvaća pet pregovaračkih poglavlja: pravosuđe i temeljna prava; pravda i sloboda i sigurnost, javne nabave, statistika i financijski nadzor. Taj klaster uključuje i gospodarske kriterije, funkcioniranje demokratskih institucija i reformu javne uprave.
Albanija je do sada na svom europskom putu uvijek išla u paru sa Sjevernom Makedonijom. Međutim, Bugarska zbog bilateralnih pitanja blokira tu zemlju, koja je potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju čak prije Hrvatska, a koja je članica već više od 10 godina. Odluka o razdvajanju Albanije od Sjeverne Makedonije nije dobra za Skoplje jer se tako smanjuje pritisak na Bugarska koja kroz pristupne pregovore s tom zemljom želi riješiti neke povijesne sporove.
Sljedeći tjedan Europski parlament radi u odborima u Bruxellesu. Odbor za vanjske poslove i odbor za razvoj izabrat će listu od tri kandidata koji će ući u uži izbor za ovogodišnju nagradu Saharov. Konačnu odluku o dobitniku donijet će 24. listopada Konferencija predsjednika Europskog parlamenta, tijela koje okuplja predsjednicu Parlamenta i šefove zastupničkih klubova. Svečanost dodjele nagrade održat će se 18. prosinca tijekom plenarne sjednice u Strasbourgu.