Europska unija pokušava pronaći način kako zaobići mađarski veto isplate iz Europskog instrumenta mirovne pomoći (EPF) iz kojeg se financira isporuka oružja Ukrajini. Mađarska blokira isplatu oko 5 milijardi eura, a jedna od ideje za zaobilaženje toga veta je da se doprinosi država članica u taj fond proglase dobrovoljnima umjesto obveznima. To bi rješenje odgovaralo Mađarskoj, međutim ono bi isto tako moglo otvoriti nove probleme.
U tom bi slučaju vlade nekih zemalja članica morale tražiti odobrenje svojih parlamenata, što bi dodatno usporilo deblokiranje sredstava. Neke od njih mogle bi također uplaćivati manje nego što bi trebale.
Uoči ministarskog sastanka, članice EU-a uspjele su se dogovoriti oko teksta zajedničke deklaracije u kojoj osuđuju izraelske napade na vojne baze misije UN-a u Libanonu (UNIFIL).
“Takvi napadi protiv pripadnika mirovnih snaga UN-a grubo su kršenje međunarodnog prava i potpunu su neprihvatljivi. Ti napadi moraju odmah prestati”, kaže se u izjavi, objavljenoj u nedjelju kasno navečer.
Najmanje 15 pripadnika UNIFIL-a ranjeno je u južnom Libanonu u izraelskim napadima. U toj mirovnoj misiji UN-a sudjeluje 16 država članica EU-a, koji se pribojavaju za živote svojih vojnika.
U izjavi koju je objavio visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell u ime 27 država članica, također se izražava “duboka zabrinutost” zbog Hezbolahovog kontinuiranog lansiranja raketa na Izrael, koje mora prestati” te zbog izraelskih napada na “gusto naseljena područja u Libanonu”, u kojima stradaju mnogi civili, a mnogi su prisiljeni bježati iz svojih domova.
Ministri EU također će donijeti odluku o novim sankcijama protiv Irana zbog isporuke raketa Rusiji i paravojnim formacijama na Bliskom istoku.
Na sastanku će prvi put nakon brexita sudjelovati i britanski ministar vanjskih poslova David Lammy s kojim će razgovarati tijekom radnog ručka. Šefovi diplomacija država članica također će razgovarati o Gruziji, Moldaviji, Azerbajdžanu i rogu Afrike.