Bivši predsjednik Europske središnje banke i bivši talijanski premijer predstavio je u utorak zastupnicima Europskog parlamenta svoje izvješće o konkurentnosti europskog gospodarstva koje je prije godinu dana naručila Europska komisija.
Glavni zaljučci Draghijeva izvješća su da Europska unija mora masovno investirati kako bi zaustavila sve veća zaostajanje za Sjedinjenim Državama i Kinom, da bi se te investicije trebale djelomično financirati zajedničkim zaduživanjem po uzoru na instrument EU sljedeće generacije koji je osmišljen za oporavak od pandemije.
Draghi je rekao da su Europi potrebno goleme investicije, najmanje 750 do 800 dodatnih milijardi eura godišnje.
Ti iznosi predstavljaju između 4,4 do 4,7 posto BDP-a EU-a, znatno više nego što je iznosio Marshalov plan od 1948. do 1951. za obnovu zapadne Europe koji je tada iznosio 1 do 2 posto BDP-a, navodi se u izvješću od 400 stranica.
Draghi je istaknuo da Europa već dulje zaostaje za svojim konkurentima i ako se nešto brzo ne poduzme EU će izgubiti razlog svog postojanja.
“Ovo izvješće nije samo o našoj konkurentnosti, ovdje riječ o našoj budućnosti”, rekao je zastupnicima Draghi.
Draghi je je rekao EU mora snažnije raditi na poticanju inovacija, smanjiti cijene energije, nastaviti s dekarbonizacijom gospodarstva, smanjiti ovisnost o drugima kada je riječ o kritičnim sirovinama te povećati investicije u obranu.
Krajnja desnica i ljevica kritični spram izvješća
Njemački zastupnik Markus Ferber (CSU/EPP) rekao je da je Draghi postavio dobru dijagnozu stanja, ali da Europa ima problem u provedbi rješenja za probleme.
“Izvješće Maria Draghia jasno definira vrlo tešku situaciju i nudi rješenja za djelovanje. To pokazuje da mi nemamo problema u Europi u identificiranju problema, nego u provedbi rješenja za njih”, rekao je Ferber, dodajući da je za to odgovoran nedostatak političke volje u državama članicama.
Nizozemski zastupnik Mohammed Chahim, koji je govorio u ime europskih socijalista (S&D), rekao je da su Europi potrebne investicije u javna poduzeća, ističući da se ni najjače članice EU-a poput Njemačke ili Francuske ne mogu same natjecati u pogledu investicija s Kinom ili Sjedinjenim Državama. “Jedino zajedno možemo im parirati”, rekao je Chahim.
Predstavnik Zelenih, Nizozemac Bas Eickhout istaknuo je da dekarbonizacija može biti pokretač konkurentnosti i novog industrijskog razvoja u Europi.
S druge strane, zastupnici krajnje desnice i krajnje ljevice izrazito su kritični prema Draghijevom izvješću.
Zastupnica Manon Aubry iz krajnje lijeve stranke Nepokorena Francuska, rekla je da treba nacionalizirati osnovne usluge, raskinuti ugovore o slobodnoj trgovini koji su omogućili nepoštenu konkurenciju i uvoz robe iz cijelog svijeta.
Ona je kritizirala i Draghijev prijedlog da EU ne ulaže u neke industrije, poput solarnih panela, jer je to neisplativo i prekasno za Europu te da je stoga bolje to uvoziti.
Draghi kaže da EU ne bi trebao nastojati sustići strane proizvođače u nekim tehnologijama, poput solarnih panela, koji su daleko odmakli od Europe zahvaljujući državnim subvencijama. “Trebali bismo pustiti strane porezne obveznike da financiraju jeftinije instalacije čiste energije u Europi”, kaže Draghi. S druge strane, treba poticati investicije u neke tehnologije, poput baterija jer nije dobro da EU bude previše ovisan o stranim dobavljačima.
Zastupnica Aubry vrlo je kritična prema tom prijedlogu.
“Draghi čak govori da se odreknemo od nekih industrija poput solarnih panela”, rekla je Aubry.
Alexander Sell iz krajnje desne Alternative za Njemačku rekao je da je prijedlog o zajedničkom zaduživanju neprihvatljiv.
“Njemačka više nije voljna plaćati dugove drugih”, rekao je Sell.
Jean-Paul Garraud iz francuske krajnje desne stranke Nacionalne okupljanje protivi se dubljoj integraciji EU-a što predlaže Draghi.
“Draghi misli da nam je potrebno više Europe. To bi nas vodilo u još veće zaduživanje, trebale bi nam milijarde koje nemamo i teško bi opterećivalo buduće generacije.”, kaže Garraud.
I hrvatski zastupnici podijeljeni
Draghijevo izvješće za Hinu su komentirali i hrvatski zastupnici Davor Stier, Stjepo Bartulica i Gordan Bosanac.
Stier kaže da na globalnoj razini slabi vodstvo SAD-a, a to nije nadomješteno većim utjecajem EU-a, koji naprotiv također opada, dok s druge strane jačaju pozicije nekih autoritarnih režima i sistemskih suparnika kao što je Kina.
“Mislim da Europa ima instrumente za povećanje produktivnosti i ima snage da postane produktivnija i konkurentnija”, rekao je Stier (HDZ/EPP). Kao jedan od problema istaknuo je visoke cijene energije u Europi, koje su tri puta veće nego u SAD.
“Trebamo tražiti nova, bolja rješenja, primjerice Hrvatska ima geotermalnu energiju koja nije rješenje za cijelu Europu, ali je važna za Hrvatsku”. Rekao je da i da se na nuklearnu energiju ne treba gledati ideološki, nego pragmatično.
Stjepo Bartulica iz kluba Europskih konzervativaca i reformista (ECR) kaže da nema povjerenja u trenutačno vodstvo EU-a da bi oni dobro upravljalo s mogućih novih 800 milijardi eura godišnje.
Rekao je da isti ljudi, među njima i Draghi, koji su Europu doveli do ovakve situacije, sada predlažu rješenja.
“To neće dobro funkcionirati da ovi na vrhu odlučuju kamo će se novac usmjeravati jer se to već pokazalo pogrešnim. Europska unija treba osloboditi puno veći prostor za male i srednje poduzetnike”, rekao je Bartulica.
Gordan Bosanac eurozastupnik stranke Možemo optužuje europske pučane za pogrešnu ekonomsku politiku u EU-u.
“Pučani sa svojim ekonomskim politikama vode Uniju zadnjih 20 godina i vidimo da je u tom periodu zaostala u odnosu na druge. Draghi je isto bio na funkciji kada smo ulazili u EU-u, kada je dominantna politika bila da ne moramo ulagati u javna poduzeća. Mi smo zatvarali brodogradilišta jer je bilo zabranjeno i nikakve investicije nisu dolazile u obzir, a sada deset godina kasnije kaže se ulažite gdje stignete, što je dobar smjer, ali bojim se da je prekasno”, rekao je Bosanac.