Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen namjerava u utorak na sastanku konferencije predsjednika Europskog parlamenta, koja okuplja predsjednicu i šefove zastupničkih klubova, predstaviti novu ekipu povjerenika i raspodjelu resora.
U vezi s tim planom postoji mali upitnik jer jedna država članica, Slovenija, nije službeno dovršila postupak predlaganja svoga člana u Komisiji. Zbog toga je predstavljanje nove Komisije već jednom odgođeno, bilo je planirano za prošli tjedan.
Do zapleta je došlo jer predsjednik Odbora za europske poslove slovenskog parlamenta ne želi sazvati sastanak toga tijela čije je mišljenje potrebno da bi vlada i službeno potvrdila Martu Kos kao kandidatkinju za povjernicu Komisije.
Oporbena Slovenska demokratska stranka (SDS) bivšeg premijera Janeza Janše optužuje vladu da je natjerala ranijeg kandidata Tomaža Vesela da podnese ostavku i pokleknula pod pritiskom von der Leyen da predloži ženu umjesto muškarca za člana Komisije.
Predsjednik Odbora za europske poslove Franz Breznik, iz Janšinog SDS-a, traži kao uvjet da bi sazvao sastanak, da mu vlada dostavi navodno pismu u kojem von der Leyen traži da se umjesto Tomaža Vesela imenuje kandidatkinja kako bi dobila spolno uravnoteženiju Komisiju. Mišljenje Odbora nije za vladu obvezujeće, ali ga vlada mora tražiti prije nego što službeno donese odliuku.
Glasnovornik Komisije Eric Mamer, koji nije htio komentirati unutarpolitičke odnose u Sloveniji, rekao je u petak da do utorka ima dosta vremena.
"Ima još dosta vremena do utorka ujutro, u politici je 24 sata puno vremena, pogotovo kada je riječ o institucionalnim procedurama. Kao što sam rekao u utorak predsjednica planira prisustvovati konferenciji predsjednika Europskog parlamenta i predstaviti budući kolegij povjerenika”, rekao je Mamer.
Sljedeći tjedan u Strasbourgu je i mađarski premijer Viktor Orban, koji već godinama zadaje glavobolju europskim čelnicima.
Orban će u srijedu ujutro predstaviti prioritete mađarskog predsjedanja Vijećem EU-a. Uobičajeno je da premijer predsjedavajuće zemlje dođe na početku predsjedanja, ali Orbanovo obraćanje zastupnicima odgođeno je sa službenim obrazloženjem da se tada održavala konstitutivna sjednica novog saziva Parlamenta i da je njezin dnevni red već bio popunjen.
Osim toga, Orban je u srpnju imao druge planove. Bez konzultacija s bilo kim u EU-u posjetio je Moskvu, Peking i u Sjedinjenim Državama razgovorao s predsjedničkim kandidatom Donaldom Trumpom. Svoja putovanja nazvao je mirovnom misijom za završetak rata u Ukrajini, ali pod uvjetima koje postavlja ruski predsjednik Vladimir Putin.
U svakom slučaju očekuje se žestoka rasprava i oštre kritike eurozastupnika. Najnovija Orbanova provokacije je da će migrante koji dođu do Mađarske izravno autobusima prevesti u Bruxelles te da će tražiti od EU-a da mu nadoknadi troškove za zaštitu vanjske granice.
Mađarska strana je najavila da će Orban u utorak u ranim popodnevnim satima održati konferenciju za novinare.
U utorak popodne zastupnicima će obratiti bivši predsjednik Europske središnje banke i bivši talijanski premijer Mario Draghi. Nakon što zastupnicima predstavi glavne elementa svoga izvješća o konkurentnosti, otvorit će se rasprava.
Draghi je svoje izvješće od 400 stranica prošli tjedan predstavio Europskoj komisiji. Glavna poruka toga dokumenta je da će Europa trebati masovno investirati kako bi zaustavila sve veća zaostajanje za Sjedinjenim Državama i Kinom.
Draghi je rekao da su Europi potrebne dodatne investicije od najmanje 750 do 800 milijardi eura godišnje. Dio tih investicija Unija bi trebala financirati zajedničkim zaduživanjem po uzoru na instrument EU sljedeće generacije koji je osmišljen za oporavak od pandemije.
Međutim, taj će prijedlog teško proći zbog protivljenja država članica koje su i inače protiv povećanja europskog proračuna poput Njemačke i Nizozemske.
Ne poduzme li Unija važne korake na jačanju svoje konkuretnosti i to u kratkom roku, čeka ju dugotrajna, “spora agonija”, rekao je Draghi.
Na dnevnom redu plenarne sjednice Europskog parlamenta, između ostaloga je i rasprava o prijedlogu rezolucije o Ukrajini. U toj rezoluciji kojoj će se glasati u utorak, zastupnici će zatražiti od zemalja članica da nastave pružati vojnu i financijsku potporu Ukrajini.
U srijedu će se raspravljati o poziciji Vijeća EU-a o proračunu za sljedeću godinu. Zastupnici su nezadovoljni prijedlogom država članica da se smanji proračun za 2025. Vijeće svoje stajalište obrazlaže da je zbog nepredviđeni troškova, rata u Ukrajini i na Bliskom istoku, manjim prihodima od carina, većim kamatama za otplatu duga, potrebno smanjiti proračun za 2025.